Za konkurentnost gospodarstva i ekonomski rast od ključne su važnosti troškovi kapitala, a oni su u pravilu niži ako je ponuda kapitala veća, tj. ako se sektor poduzeća u financiranju oslanja na više izvora. U tom pogledu Hrvatska je, kao i Europska unija u cjelini, i dalje previše “bankocentrična”.

Ne čudi stoga što se i na otvaranju ovogodišnje konferencije Zagrebačke burze i Udruženja mirovinskih fondova čulo da “tržišta kapitala moraju igrati aktivniju ulogu u podržavanju poduzeća i gospodarskog rasta”.

Istaknuo je to u svom izlaganju Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe, ali na tom tragu bili su i zaključci nedavnog izvješća izvješća Marija Draghija o konkurentnosti EU, dio kojeg je bilo i proces stvaranja Unije tržišta kapitala. Dio te priče je i razvoj fondova privatnog ili tzv. rizičnog kapitala, a u tom smislu iz Provectus Capital Partnersa najavljuju novi iskorak.

Nakon što su u vodećoj neovisnoj investicijskoj kompaniji za svoj prvi fond prije nekoliko godina prikupili 95 milijuna eura, a u međuvremenu glavninu tog iznosa i uložili, trenutačno su u procesu prikupljanja kapitala za drugi – ovaj put ciljaju prikupiti 200 milijuna eura.

Igor Čičak, prvi čovjek Provectusa, kaže kako računa da bi prvi krug mogao uslijediti tijekom prvog kvartala 2025. Fondovi tog profila uglavnom se oslanjaju na mirovinske fondove i razvojne banke, ali interes za ulaganja u njih u određenoj mjeri pokazuju i ovdašnje poslovne banke. Čičak s tim u vezi kaže da će za fond “broj dva” razmotriti i mogućnost otvaranja za individualne ulagatelje, podsjećajući kako vani takvi fondovi mnogo kapitala osiguravaju na taj način.

Ne stojimo loše, ali…
Na to bi poticajno moglo djelovati ispunjenje obećanja u pogledu prinosa za investitore u prvi fond, što se nada da će uskoro i demonstrirati. Portfelj Provectusa danas čini Adria Dental Group kao najveća stomatološka grupacija u regiji CEE (s mrežom od 10 klinika, 9 dentalnih laboratorija i više od 100 ordinacija), Arsano Medical Group, Vetti Group (veterina), te Keindl Sport i slovenska Digitalna Slikovna Diagnostika (radiologija).

Spomenute kompanije zapošljavaju oko 1700 zaposlenih, prihodi su na razini 140 milijuna eura, a operativna dobit EBITDA 30 milijuna. Uz usmjerenost na rastuće i fragmentirane sektore (tj. njihovo okrupnjavanje) u Hrvatskoj i JI Europi, glavni ulagački fokus Provectusa su zdravstvo, tehnologija i poslovne usluge, a prosječna ulaganja kreću se između 10 i 25 milijuna eura.

Razvoj fondova privatnog kapitala svakako pridonosi diverzifikaciji financijskog sektora i smanjenju izloženosti rizicima, a nerijetko se kaže kako najbrže rastuće ekonomije uglavnom imaju i višu razinu PE ulaganja mjereno udjelom u BDP-u. Tako mjereno Hrvatska razvojem fondova privatnog kapitala ne stoji loše; vodeća je promatra li se u odnosu na ostale zemlje jugoistočne Europe, ali znatno dalje u tom pogledu su otišle primjerice Češka ili Poljska, kao i zapadne zemlje.

Dakle, kad je riječ o privatnom kapitalu i tržišnom finaciranju poduzeća Hrvatska, najblaže rečeno, ima mnogo prostora napredak. No, isto vrijedi i za Europu u cjelini, čija je konkurentnost u usporedbi s npr. SAD-om slabija nemalim dijelom upravo zbog nedovoljno razvijenog tržišta kapitala.

“Čak 70 posto financiranja poduzeća u EU-u povezano je s bankama, dok je u SAD-u taj udio značajno niži jer tržište kapitala igraju ključnu ulogu u financiranju poduzeća”, istaknuo je Žigman. Dodao je da SAD čini 17% svjetskog BDP-a, ali drži i gotovo 70% globalne tržišne kapitalizacije. To se, uz ostalo, odražava na pristupu financiranju, konkurentnosti poduzeća i brzini gospodarskog rasta.

Europa mora raditi na integraciji tržišta kapitala i poticanju tržišnog financiranja putem dioničkih izdanja. Slično vrijedi i za domaće tržište kapitala koje se suočava s niskom likvidnošću i visokom koncentracijom trgovanja, kaže prvi čovjek Hanfe. Ipak, reći će, “vidimo i pozitivan potencijal kroz nedavna izdanja državnih obveznica i veći interes za ulaganja.

Žigman: Važan je OECD
U ciljem poboljšanja ukupne slike već mjesecima se u Hrvatskoj radi na izradi nove nacionalne strategije razvoja tržišta kapitala koja bi trebala potaknuti domaća poduzeća da koriste prednosti tržišnog financiranja, privući male ulagatelje i potaknuti likvidnost tržišta​.

Za bolju regionalnu integraciju, pak, Žigman podcrtava i važnost pridruživanja OECD-u, što bi u konačnici trebalo pridonijeti posebice razvoju malih i srednjih poduzeća, a onda i ukupnom gospodarskom rastu. Nada se i da će se u okviru razmatranja regulatornih iskoraka poput svojevrsnog europskog SEC-a voditi računa o važnosti srednjih i malih poduzeća, prije svega u kontekstu troškova vezanih uz tržište kapitala.

Govoreći o izradi novog strateškog okvira za razvoj tržišta kapitala ministar financija Marko Primorac istaknuo je i da se razgovara sa slovenskim kolegama o integraciji zagrebačke i slovenske burze, ali i da sličnih razgovora ima i s nekoliko drugih država članica EU.

Volio bi, kaže, ujedinjenu burzu po uzoru na baltičke zemlje. Ni ovom prigodom Primorac nije propustio naglasiti odaziv građana na mogućnost ulaganja na tržištu kapitala koji je prije približno godinu i pol omogućila država izdanjima državnih obveznica i trezorskih zapisa u kojima je omogućeno i sudjelovanje građana.

Ukupan broj tzv. Malih ulagatelja koji su uložili u dosadašnja izdanja dosegnuo je 150 tisuća, s tim da ih je za 50 tisuća to bila prigoda zbog koje su prvi put otvorili račune kod Središnjeg klirinško depozitarnog društva.