Izrazito visok promet motiviran zabrinutošću investitora od gospodarskih posljedica koronavirusa donio je dvoznamenkasti skok prihoda Zagrebačke burze (ZSE) u prvom tromjesečju.

No, volatilnost na financijskom tržištu izazvana pandemijom zato se snažno negativno odrazila na ulaganja u investicijske fondove, glavne poluge koja je poslovni rezultat za cijelu prošlu godinu pogurala u pozitivno područje. Kako stoji u objavljenom kvartalnom izvješću, burza je ostvarila ukupno 4,19 milijuna poslovnih prihoda što je 44 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

Rezultat poskupljenja

Prihodi od prodaje pri tome su skočili za gotovo 61 posto dosegnuvši 3,17 milijuna kuna, a ovako značajan porast na ZSE-u pojašnjavaju prvenstveno povećanjem prihoda od provizija i članarina, koji su, nastavno na povećanje prometa vrijednosnim papirima od kraja veljače, dosegli iznos od 1,68 milijuna kuna.

To je 125 posto više nego početkom prošle godine. Prihodi od održavanja uvrštenja od 1,13 milijuna kuna također su porasli visokih 24,3 posto što je rezultat povećanja naknada za održavanje uvrštenja pri zadnjoj izmjeni Cjenika Burze u kolovozu prošle godine.

Ostali poslovni prihodi od 1,01 milijun kuna bilježe rast od 9 posto, a zasluga su 16-postotnog povećanja prihoda od prodaje informacija od 624.000 kuna uz blagi pad ostalih prihoda od 1,3 posto na 392.000 kuna. Ukupni rashodi burze iznosili su 3,1 milijun kuna što je 3,3 posto manje.

Međutim, financijski rashodi dosegli su 729.000 kuna, a rezultat su realiziranih gubitaka iz ulaganja u investicijske fondove od 213.000 kuna te nerealiziranih gubitaka od 486.000 kuna. Kada se sve zbroji i oduzme, neto dobit prvog kvartala jurnula je 141 posto na 371.000 kuna.

Ulaganja su donijela za 2019. prihode od 1,85 milijuna kuna čime je anuliran gubitak u redovnom poslovanju od 591.000 kuna i ostvarena neto dobit od 1,19 milijuna kuna što je nekih 9 posto niže nego 2018. godine. Lani je ostvareno ukupno 14,25 milijuna kuna poslovnih prihoda što je 5,1 posto više.

Na porast ukupnih poslovnih prihoda najveći je utjecaj imao porast stavke „ostali poslovni prihodi“ za značajnih 11,2 posto.

Rasli ‘ostali prihodi’

No, rasli su i ukupni poslovni rashodi, za gotovo 10 posto dosegnuvši 14,84 milijuna kuna. Najveći utjecaj na porast rashoda imao je skok troška amortizacije za 192,7 posto, uslijed primjene računovodstvenog standarda MSFI 16. Na razini grupe zabilježen je rast prihoda za 4,6 posto na 25 milijuna kuna, smanjenje operativne dobiti od 1,45 milijuna kuna za 2,3 posto te 394 posto viša neto dobit od 939.000 kuna.