Ukupan promet na Zagrebačkoj burzi porastao je u prvoj polovini godine skromnih oko pet posto na godišnjoj razini dosegnuvši 1,22 milijarde kuna. Pritom je tržišna kapitalizacija kao odraz cijena korigirana također gotovo 5 posto zbog pada cijena dionica na redovitom tržištu, dok je dionički indeks CROBEX ojačao 13,9 posto na 1980,49 bodova, pokazuje polugodišnji presjek trgovine na domaćem tržištu kapitala.

“Nakon dosta dobrog početka godine te rasta trgovinskih pokazatelja u prva dva mjeseca 2021., nastavak polugodišta donio je promjenjivo raspoloženje investitora”, podvlači crtu Uprava ZSE na čijem je čelu Ivana Gažić.

Skok ETF-ova

Za razliku od negativnog predznaka na redovitom tržištu na kojem kotiraju 72 vrijednosnice, na ostalim tržištima kretanja su pozitivna. Tržišna kapitalizacija Vodećeg tržišta, top segmenta u koji je uvršteno 6 dionica, porasla je 7 posto, Službenog 12,6 posto, a kapitalizacija ETF-ova je gotovo udvostručena, 93,3 posto.

Glavni pokazatelj dioničkog tržišta indeks CROBEX godinu je startao s razine od 1738,84 boda. U šest proteklih mjeseci spustio se do 1734,24 boda, ali i narastao na 2006,35 boda da bi zadnji trgovinski dan lipnja dočekao gotovo 14 posto snažniji nego početkom godine. Najveći (ujedno i jedini) minus zabilježio je CROBEXkonstrukt koji je oslabio 32,34 posto, no u isto vrijeme ostali setorski indeksi biljeće dvoznamenkastu uzlaznu putanju. Predvodi ih CROBEXnutris s 16,12 posto te CROBEXtr s 15 posto, a većina ostalih premašila je 11-postotni rast u prvoj polovni ove godine. Jednoznamenkasti porast ostvarili su CROBEXplus koji je plafon dosegnuo na +6,18 posto te CROBEXturist s +4,21 posto, brojke su ZSE.

Investitorima najzanimljivija bila je dionica Valamar Riviere koja je do kraja lipnja prikupila 88,8 milijuna kuna prometa. U tom periodu Valamarova je cijena porasla 2,03 posto i njome se trgovalo po 30,2 kune po komadu. Po kriteriju likvidnosti slijedi dionica HT-a s ostvarenih 86,7 milijuna kuna prometa i porast cijene od 3,31 posto. Pojedinačnom dionicom Hrvatskog telekoma sredinom godine trgovalo se po 187,5 kuna. I poredak ostalih, ulagačima najprimamljivijih kompanija, nije iznenađenje: Atlantska plovidba, koprivnička Podravka, Adris, Atlantic, Ericsson Nikola Tesla, Končar, Arena Hospitality group te Optima telekom. Na trgovinu dionicama spomenute desetorke otpada praktično 45 posto ukupnog polugodišnjeg prometa na domaćoj burzi, više od pola milijarde kuna.

Suša likvidnosti

U lepezi kompanija čija trgovina uglavnom nije ograničena pravilima ‘market makinga’ cjenovne oscilacije bile su poprilično veće što ilustrira da su ulagači mogli ostvariti bitno veću kapitalnu dobit (i gubitak) premda uz naglašeni rizik manjka likvidnosti. Primjerice, dionici Jadroplova cijena je u pola godine utrostručena (+308%), na 37 kuna po komadu, no protrgovano je tek 1,27 milijuna kuna. Iznimka je Atlantska plovidba koja je sa 79 milijuna kuna ostvarenog prometa dioničarima donijela rast cijene dionice za 184 posto, na 421 kunu po komadu. Nitko od preostalih s liste dobitnika, Čateks, Alpha Adriatic, HT Orebić, Croatia airlines, Tehnika, Helios Faros, ZAIF Breza i PIK, nije uspio prikupiti ni milijun kuna prometa (najbliža je bila dionica Alpha Adriatica s 956.000 kuna).

Pogled na ljestvicu cjenovnih gubitnika (uglavnom) potvrđuje isti problem suše likvidnosti. Tu su iznimke Dalekovod koji potonuo preko 80 posto uz 20,1 milijun kuna prometa, kao i dionice Petrokemije koje su pale gotovo 35 posto uz nešto više od 3 milijuna kuna prometa te Đuro Đaković grupe koja je izgubila na cijeni oko petine uz 2,8 milijuna kuna prometa. Ostale kompanije koje vode ljestvicu najvećih korekcija cijene uglavnom imaju minimalne promete (Maraska, Brionka, Hoteli Jadran, Magma, Hoteli Živogošće…) Među ostalim događajima koji su obilježili prvo polugodište 2021. je i uvrštenje obveznica Grada Varaždina na Burzu u travnju, prvih municipalnih obveznica još od 2008. godine, ponovno je pokrenut izračun indeksa CROBEXtransport, a na kraju polugodišta na redovito tržište uvrštene su dionice Ville Dubrovnik. Također, treba spomenuti suglasnost Komisije za vrijednosne papire Republike Sjeverne Makedonije Zagrebačkoj burzi za daljnje stjecanje dionica Makedonske burze. Nakon što je ZSE krajem 2019. stekla 5,3 posto udjela, makedonski regulator dao je zeleno svjetlo za daljnje stjecanje do najviše 20 posto dionica s pravom glasa. Nastavak je to jačanja zajedničke suradnje regionalnih tržišta kapitala pod čiji kišobran spada i sporazum o suradnji dviju burzi za poboljšanje stručnih znanja i profesionalnog razvoja sudionika makedonskog tržišta kapitala kroz seminare Akademije ZSE.

S ciljem da približi financijske teme široj javnosti Zagrebačka burza pokrenula je serijal videa pod nazivom “ZSE Stock Talk” putem koji kroz kratke forme predstavlja mišljenja o aktualnim temama istaknutih osoba iz svijeta financija, ekonomije, tržišta kapitala.

U svibnju su po sedmi puta održani zajednički investicijski dani ZSE i Ljubljanske burze kojima su se ove godine prvi puta pridružile i tvrtki s Makedonske burze. Prezentacije je održalo 18 kompanija za više od 230 analitičara i investitora iz više od 20 zemalja, među koima iz Velike Britanije, SAD-a, Austrije, Njemačke, Finske, Rusije, Estonije, Turske, Češke i Švicarske. ZSE se pridružila UN-ovoj Sustainable Stock Exchanges inicijativi (SSE inicijativa) s ciljem promicanja održivosti na tržištima kapitala, u sklopu koje će aktivno sudjelovati u dijalogu s UN-om i drugim članicama SEE-a kako bi zajednički poboljšavali poslovne prakse, poručili su sa ZSE.