Uprava šećerane Viro želi povući dionice sa Zagrebačke burze. U pozivu na izvanrednu glavnu skupštinu, koji je u srijedu objavljen u Narodnim novinama, a u petak poslijepodne na Zagrebačkoj burzi, predlaže se donošenje odluke o delistiranju svih redovnih dionica s tržišta kapitala. Izvanredna glavna skupština održat će se 27. prosinca, a osim povlačenja dionica Uprava predlaže i isplatu dividende od 20 kuna po komadu što bi ukupno iznosilo 27,7 milijuna kuna dividende. Da bi odluka o povlačenju dionica s burze bila donesena, za nju, prema Zakonu o tržištu kapitala, trebaju glasovati dioničari koji drže tri četvrtine kapitala. Prema podacima Središnjega klirinškog depozitarnog društva (SKDD) tri najveća dioničara Vira – EOS-Z, tvrtka Robić te Marinko Zadro – zajedno drže 72,88 posto udjela u kompaniji.

Unaprijed dogovoreno?
Stoga se može pretpostaviti, kažu nam neki akteri tržišta kapitala, da su se najveći dioničari dogovorili o povlačenju dionica. No zajedno nemaju potreban broj "ruku" za izglasavanje delistiranja pa će im se morati pridružiti manji dioničari. Prođe li odluka, svim dioničarima koji su joj se protivili bit će isplaćena pravična naknada, a kako je objašnjeno u pozivu za izvanrednu skupštinu, riječ je o prosječnoj cijeni dionice ostvarenoj na uređenom tržištu izračunatoj kao ponderirani prosjek u posljednja tri mjeseca prije dana objave poziva skupštinu. Prema podacima sa ZSE, to znači da će svim dioničarima koji odbiju odluku biti isplaćeno 516,5 kuna po komadu. Pravična naknada je 2,4 posto manja od trenutne cijene dionice Vira na burzi koja se kreće oko 530 kuna. Među prvih deset dioničara šećerane Viro su i obvezni te dobrovoljni mirovinski fondovi koji zajedno drže 13,91 posto udjela u toj kompaniji. A mirovinci su iznenađeni. I pomalo ljuti. Kako nam neformalno kažu neki od njih, borit će se  odnosno glasovati protiv prijedloga. "Iznenadio me prijedlog za povlačenje dionica. Svakako sam protiv toga i ne vidim razloga za delistiranje. No ako je sve već unaprijed dogovoreno i ako imaju potrebnu većinu, nećemo imati izbora i dobit ćemo nižu cijenu", kazao nam je menadžer jednoga mirovinskog fonda ne želeći da mu objavimo ime. Menadžer jednog drugog mirovinskog fonda kaže nam da je razočaran jer se hrvatskom tvrtkom tako ne smije upravljati.

'Zatvorili su si vrata'
"Viro si je za budućnost zatvorio vrata mirovinskih fondova", jasna je poruka našeg sugovornika. Uzme li se u obzir da je mirovinskim fondovima zabranjeno držati udjele u kompanijama koje ne kotiraju na burzi, bit će prisiljeni "prihvatiti" naknadu tromjesečnog prosjeka. Od svih OMF-ova, AZ fond u svojem portfelju ima najviše dionica Vira – 102.000 komada, što čini 7,33 posto tvrtke. PBZ/CO drži 3,04 posto, RBA 1,88 posto. Ako bi naknada dioničarima iznosila 516,5 kunu, što je tromjesečni ponderirani prosjek, AZ obvezni fond trebao bi dobiti 52,5 milijuna, PBZ/CO bi dobio 21,8 milijuna, u RBA fond bi se slilo 13,5 milijuna, AZ Profit bio bi bogatiji za 6,7 milijuna, a Erste Plavi fond dobio bi 5,2 milijuna. Budući da je dionica Vira i sastavnica dioničkog indeksa CROBEX, u slučaju njezina povlačenja s tržišta kapitala došlo bi i do revizije indeksa. Pokušali smo doznati koji su motivi Uprave i vlasnika za povlačenjem dionica, no unatoč brojnim pozivima i porukama to nismo uspjeli do zaključenja broja.