Nekoliko je glavnih trendova koji su obilježili private equity ulaganja u 2023. godini. Usprkos izazovnom investicijskom okruženju povećane inflacije, kamatnih stopa, te posljedično cijene zaduživanja, private equity fond menadžeri usmjerili su se na prepoznavanje prilika. Prve procjene pokazuju da su na globalnoj i europskoj razini iznosi private equity ulaganja smanjeni za više od 25% u odnosu na 2022., ali je ukupni broj transakcija veći. Više od polovice ukupnog broja ulaganja predstavljaju dodatna ulaganja (add-ons) na postojeće konsolidacijske investicijske strategije.

U 2023. također je porastao broj private equity preuzimanja tvrtki čije su dionice uvrštene na burzu u transakcijama u kojima su iste povučene s burze (tzv. public-to-private ili take private transakcije). U takvim public-to-private transakcijama tvrtka se povlači s burze, a njezine dioničare plaća private equity tvrtka koja u transakciji koristi i bankarski dug. Private equity fond menadžeri prepoznali su priliku da mnoga dionička društva s dionicama uvrštenim na burzu imaju značajan nesrazmjer između njihove tržišne cijene i temeljne vrijednosti.

Naime, početkom 2022. godine došlo je do velike korekcije u cijenama dionica, naročito tehnoloških kompanija, te su vrednovanja javnih kompanija pala značajno više od privatnih kompanija. Najveći pad tržišnih vrijednosti pogodio je tvrtke s malo imovine poput softvera. Kao rezultat toga već je u 2022. pokrenut veliki val public-to-private transakcija. Na primjer, Software AG i Kahoot! su delistani s burze nakon što su njihove cijene dionica pale za 31% i 58%. Sukladno Preqinu, u prvih deset mjeseci 2023. bilo je 96 public-to-private transakcija na globalnoj razini, a među najvećima možemo navesti Toshibu (15 milijardi USD), Qualtrics (12.5 milijardi USD), Univar (8.1 milijardi USD) i Coupa Software (8 milijardi USD).

IT sektor dominira

U svim tim transakcijama, private equity fondovi bili su glavni sponzori i inicijatori takvih preuzimanja. Nastavno na Pitchbook, prošla je 2023. godina bila rekordna u pogledu broja public-to-private transakcija u Europi, s ukupno 51 transakcijom u odnosu na 41 u 2022. Najviše takvih transakcija u 2023. bilo je upravo u IT sektoru (15 od ukupno 51). Najveća public-to-private europska transakcija u 2023. dogodila se u drugom kvartalu kad je švedski private equity div EQT preuzeo tvrtku Dechra Pharmaceuticals (veterinarska farmaceutska tvrtka) vrijednu 5,1 milijardu eura, te ju delistao sa Londonske burze. Tvrtka je preuzeta za cijenu koja odgovara 44% većem iznosu u odnosu na tržišnu cijenu u trenutku objavljivanja namjeea preuzimanja, što je bilo zapravo i nešto manje nego što je EQT bio spreman inicijalno platiti, a do korekcije početne procjene došlo je i zbog nešto lošijih financijskih rezultata.

Osim nesrazmjera između tržišne i temeljne valuacije, private equity fondovi preuzimaju tvrtke čije su dionice uvrštene na burzu kada je kompaniju potrebno restrukturirati, operativno poboljšati ili povećati perspektive rasta. Iako je to moguće provesti i s tvrtkama čije su dionice uvrštene na burzu, ponekad je potrebno usmjeriti se na dugoročnu strategiju bez stalnog pritiska tržišta na cijenu dionica, uzimajući u obzir i troškove uvrštenja i regulative.

U tom kontekstu, nekoliko je primjera poznatih globalnih tvrtki u kojem su private equity fondovi preuzeli tvrtke u public-to-private transakcijama, da bi po uspješno ostvarenim restrukturiranju ih najčešće ponovo uvrstili na burzu kroz IPO. Na primjer, Burger King je delistan 2010., da bi ponovo bio uvršten na NYSE 2012. u strategiji i aranžmanu private equity fonda 3G. Private equity fond 3G ponovio je istu strategiju s Heinzom, proizvođačem najpoznatijeg svjetskog ketchupa, preuzimajući tvrtku u public-to-private transakciji 2013., te izlazeći iz investicije 2015. kroz IPO. Ponovno uvrštenje na burzu ostvareno je ovog puta u partnerstvu sa svjetski poznatim ulagačem Warren Buffetom i njegovim Berkshire Hathaway. Ove strategije su dakako izuzetno profitabilne za private equity fondove i druge ulagače. Od svjetski poznatih primjera tu se ističe još i Silver Lake Partners koji proveli su public-to-private transakciju sa Dellom 2013., te izašli iz ulaganja putem ponovnog IPO-a 2018. Tu je i svjetski poznati hotelijer Hilton kojega je private equity fond Blackstone preuzeo u public-to-private transakciji 2007., da bi ga ponovo uvrstio na burzu 2013.

U našoj regiji središnje i istočne Europe (CEE), jedna od prvih public-to-private transakcija je bila preuzimanje Graala, tvrtke za preradu ribe, čiji delisting s Varšavske burze je 2017. proveo Abris Capital. Nadalje, private equity fond MCI je preuzeo eCard s burze 2016. sa strategijom prikupljanja ukupnog udjela od 51% dionica, te zajedno s preuzimanjem DotPay tvrtke osnovao novu privatnu tvrtku. Enterprise Investor proveo je public-to-private transakciju također na Varšavskoj burzi 2020. preuzimajući Pragma Go. U ovoj 2023. godini najveći baltički private equity fond BaltCap preuzeo je Hansmatrix, proizvođača elektronskih sustava i dijelova.

Investicije u Hrvatskoj

U Hrvatskoj još nismo imali public-to-private transakciju sponzoriranu od strane private equity fondova. No private equity fondovi su napravili nekoliko ulaganja u tvrtke čije su dionice uvrštene na burzu, dakle bez delistinga. U 2020. Mid Europa ušla je u 30% vlasničke strukture MPlus grupe (Meritus ulaganja) u transakciji u kojoj je kombinirano pripajanje turskog CMC-a MPlus grupi. Prosperus Invest uložio je u dvije turističke tvrtke HTP Orebić i HTP Koručla čije su dionice uvrštene na burzu i koje su povezane u grupu Dalmacija hotela, a iz tog ulaganja je uspješno izašao prodajom strateškom partneru. Također je uložio u dionice HPB-a, a jedan drugi private equity fond uložio je u dionice Dalekovoda.

Zaključno, public-to-private transakcije su jedna od strategija ulaganja private equity fondova čiji je najčešći cilj stvoriti dodatnu vrijednost – prvenstveno za fond, ali i za kompaniju koja se tijekom ograničenog razdoblja ulaganja private equity fonda može posvetiti dugoročnoj strategiji razvoja bez da je pod povećalom sudionika tržišta kapitala i da nije obavezna redovito i detaljno izvještavati, što ponekad nije poželjno ponajprije zbog znatiželjne konkurencije.