Na domaćem tržištu dionica ove se godine događaju vrlo zanimljive stvari, a neki pokazatelji čak govore da se Hrvati – nakon dugih 15 godina – polako vraćaju na burzu. Promatrači burzovnih zbivanja već su uočili da je domaći indeks CROBEX s trenutnih 2400 bodova na najvišoj vrijednosti u posljednjih 10 godina.

Međutim, polugodišnje trgovinsko izvješće Zagrebačke burze pokazalo je neke dodatne, vrlo zanimljive podatke. To prije svega vrijedi za indeks CROBEX koji je svojim rastom u prvih šest mjeseci nadmašio i daleko čuveniji (i moćniji) Wall Street.

Naime, hrvatsko je dioničko mjerilo u prvom polugodištu skočilo za 18,6 posto, bolje od primjerice, 15,9 posto koliko je ubilježio američki S&P 500 indeks koji po vrijednosti kompanija u svom sastavu predstavlja 90 posto američkog dioničkog tržišta.

Još optimističniju sliku domaće burze pruža indeks CROBEXtr koji osim rasta cijena dionica uračunava i dividende koje su kompanije isplatile i tako daje sliku “ukupne zarade” na hrvatskim dionicama. Taj je indeks u prvih šest mjeseci skočio za 22,6 posto.

O dionicama se razmišlja i na plaži

Zanimljivo je i što uobičajena ljetna letargija ove godine nije pogodila burzu. Naime, zaključno sa 20. srpnjem, CROBEX za ovu godinu bilježi rast od 21,6 posto, pa se kolokvijalno može reći da Hrvati trguju na burzi i sa plaže. Davor Špoljar, analitičar tržišta kapitala u Erste banci, komentirajući izvedbu u prvom dijelu godine, ističe kako je domaće dioničko tržište u ovoj godini nadmašilo većinu regionalnih, ali i europskih indeksa, te ovdje govorimo o drugoj uzastopnoj godini gdje domaće tržište ima bolju izvedbu od prosjeka. “Gledano sektorski, svi su indeksi od početka godine u zelenom, no osjetno odskače industrija, koja je i globalno imala dobru izvedbu, ali daleko ispod izvedbe domaćih industrijskih perjanica”, tumači Špoljar.

Jedan od razloga bolje izvedbe domaćeg tržišta leži u samoj strukturi tržišta, pojašnjava Ersteov analitičar. “Naime, Zagrebačka burza oskudijeva dionicama energetskog, nekretninskog, rudarskog sektora i osiguranja, koje zbog zaokreta u cijenama energenata i višim kamatnim stopama imaju dosta slabe cjenovne izvedbe u ovoj godini.

Drugi razlog dobrih izvedbi, čak i kada se usporedba radi na razini istih sektora, leži u dobrim makroekonomskim podacima, što se onda prelijeva i na dobre financijske rezultate kompanija. Iako ne odlučujući, ali svakako pozitivan doprinos dalo je i sporije podizanje kamatnih stopa u Hrvatskoj, nego što je to bio slučaj u susjednim zemljama, na krilima ulaska u eurozonu, što je onda i smanjilo očekivanu premiju rizika”, kaže Špoljar.

Pogled na najpopularnije dionice s kojima se najviše trguje pokazuje da se rađaju neke nove zvijezde, a donedavne perjanice padaju u drugi plan. Jedna od specifičnosti hrvatskog dioničkog tržišta – posebice u odnosu na razdoblje do 2007. – jest što se danas trguje s relativno malim brojem dionica. Dokazuje to i podatak da je 10 najtrgovanijih dionica u prvom polugodištu ostvarilo promet od gotovo 77 milijuna eura što je 68 posto ukupnog dioničkog prometa u polugodištu.

Na vrhu najtrgovanijih sa 15 milijuna eura prometa je Span, dionica koja je na burzi od rujna 2021. godine. Dionica te softverske kompanije nesumnjivo je postala “priča o uspjehu” na Zagrebačkoj burzi, a to prepoznaje i sve više investitora, barem ako je suditi po skoku cijene. Samo u prvih šest mjeseci dionica Spana je poskupila čak 70 posto. Osim rezultata poslovanja i dividende koju kompanija dijeli dioničarima, na ovogodišnju burzovnu dinamiku Spana djelovala je još i ponuda i potražnja od strane moćnijih investitora.

Za potražnju krupnijih ulagača pobrinula se Mesna industrija Braća Pivac čiji je ulazak među dioničare Spana bio nemalo iznenađenje na dioničkom tržištu tijekom lipnja. Investitori iz Vrgorca, nakon kupnje dionica Kraša i skupljanja udjela u Podravci, pokazali su da njihovi interesi prelaze okvire prehrambene industrije. MI Braća Pivac trenutno je 8. dioničar Spana po veličini.

Ponudu su pak osigurali obvezni mirovinski te investicijski fondovi koji su tijekom ljeta prodali dio svog udjela u Spanu. Radi se o “kraćenju pozicije”, uobičajenom kad određena dionica u fondovskim portfeljima ostvari izraženiji rast cijene. Otpuštanje većih paketa dionica dovelo je pak do drugog efekta koji će u budućnosti zasigurno dodatno pozitivno utjecati na likvidnost Spanove dionice – povećanje broja malih dioničara.

Span je donedavno imao 1100 dioničara, a nakon što su fondovi prodali dio dionica, broj se povećao na oko 2000. Podsjetimo, mali ulagači ušli su u dioničku strukturu Spana isključivo zahvaljujući entuzijazmu predsjednika Uprave Nikole Dujmovića koji je u početnoj ponudi dionica prije dvije godine odlučio da dioničari kompanije postanu zaposlenici, ali i građani.

Privlačnost dividendi

Span je tako po likvidnosti detronizirao dvije dionice koje su proteklih 10-ak godina bile prvi izbor domaćih ulagača, Valamar Rivieru i Hrvatski telekom (HT). Turistička perjanica druga je po likvidnosti sa 10,7 milijuna eura prometa, ali i daleko skromnijim rastom cijene od 10,7 posto, manjim od CROBEX-a (time i cijelog tržišta).

Ni druga velika turistička dionica, Arena Hospitality Group, nije nadmašila tržište, ostvarivši 17 posto rasta. Upitani za očekivanja poslovanja “turista” u ovoj godini, analitičari Raiffeisen banke ističu kako statistika za sada pokazuje vrlo dobru predsezonu, odnosno rast fizičkih pokazatelja u odnosu na 2022., ali i rekordnu 2019.

“Također, turističke kompanije potvrđuju vrlo dobro stanje rezervacija. To, uz značajno više cijene, svakako daje razloga za optimizam. Tako da vjerujemo da bi s odmicanjem sezone i dionice turističkih kompanija mogle bilježiti veći interes investitora. Ipak, u 2023. ne računamo sa znatnijim oporavkom profitnih marži u turističkom sektoru zbog još uvijek visokih cijena energije te visokih troškova osoblja te hrane i pića.

Također, razina investicija u turističkom sektoru još uvijek nije dosegnula pretpandemijske razine te smatramo da te kompanije još imaju prostora za oporavak poslovanja”, ocjenjuju u RBA.

Davor Špoljar iz Erstea dodaje kako brojke o kretanju noćenja u predsezoni te fiskalizaciji sugeriraju da bi turistički sektor ove godine trebao zabilježiti rekordne razine prihoda, međutim u kontekstu rasta troškova, investitori su ipak oprezniji kod očekivane dinamike rasta profitabilnosti. “Već krajem srpnja očekuju se kvartalni rezultati kompanija, od hotelijera, ali i drugih sektora, koji će dati kvalitetniju sliku oko toga što očekivati od samog vrhunca turističke sezone”, navodi Špoljar.

U skupini dionica koje su u prvom dijelu godine zabilježile osjetniji rast valja izdvojiti Zagrebačku banku (+38%), Podravku (+37%) i Hrvatsku poštansku banku (+34%). Adris je ostvario 19 posto rasta, a “narodna dionica” HT-a jednoznamenkastih 7 posto. Jedina s minusom u prvom polugodištu je Ericsson Nikola Tesla (-7,6%). Međutim, dionice se ne kupuju samo zbog zarade na porastu cijene, već i zbog dividende.

A ove godine po tom pitanju investitori imaju razloga za zadovoljstvo. Davor Špoljar kaže kako je nakon očekivano prigušenih dividendi tijekom pandemijskih godina, već prošle godine došlo do stabilizacija dividendi, da bi u ovoj godini dividendni prinos dosegao poprilično visokih 4,7 posto, što će biti izazovno nadmašiti.

Nastavak pozitivnog trenda

“Domaći korporativni sektor za sada je pokazao solidnu razinu otpornosti u inflatornom okruženju, što je onda rezultiralo višim dividendama, ali i solidnim cjenovnim izvedbama. Iako je u ovoj godini došlo do rasta dividendi kod većine kompanija, ukupnu sliku je znatno podigla izdašna dividenda Zagrebačke banke”, kaže Špoljar.

Podsjetimo, najveća banka u zemlji ove je godine ponudila uvjerljivo najveći dividendni prinos od 14 posto. S obzirom na nevoljkost kompanija da režu dividende, te ukoliko zarade kompanija nastave rasti, moguće je da se pozitivan trend nastavi, iako će finalnu sliku odrediti sektori koji i inače prednjače po dividendama kao što su financijski, telekomunikacijski, ali i turistički sektor, smatra Špoljar.

Što se tiče dividendi, RBA analitičari kažu da su inflatorni pritisci utjecali na rast gotovo svih kategorija operativnih troškova zbog čega su unatoč rastu prihoda domaće kompanije uglavnom bilježile određeno pogoršanje profitnih marži u odnosu na isto razdoblje lani, iako u manjoj mjeru u odnosu na očekivanja.

“U sljedećim tromjesečjima očekujemo smirivanje rasta troškova proizvodnih inputa, no ne i pritiska na rast plaća koji će i dalje otežavati povratak marži na normalizirane razine. Dakle, prema kraju godine očekujemo početak oporavka profitnih marži u većini sektora, te zatim snažniji rast u 2024. Ipak, ne očekujemo značajniji rast dividendi, uzimajući u obzir izvjestan nastavak rasta kamatnih stopa”, poručuju iz RBA.