Atlantska plovidba prepoznala je trend rasta vozarina za rasuti teret kojim će u potpunosti ne samo kompenzirati već i povećati prihode, ističe privatni investitor Igor Bilbija, predsjednik Nadzornog odbora (NO) dubrovačkog brodara i najveći dioničar te kompanije. Prema njegovu mišljenju, to su prepoznali značajni ulagači započevši s kupnjama dionica. 

Podsjetimo, s izraženijim kupnjama dionica te kompanije Bilbija je započeo u proljeće 2016. godine, a danas posjeduje gotovo 16 posto udjela. U ekskluzivnom razgovoru za Poslovni dnevnik Bilbija ističe kako je do njegova ulaska u NO došlo s "potpunom suglasnošću obje strane". "Postojale su jasne naznake da su NO i Uprava skloni proširenju i ulasku dva nova člana koji su svaki na svoj način kompetentni", naglašava Bilbija. 

Osim njega, na skupštini dioničara sredinom kolovoza izabran je i revizor Dragan Rudan. Igor Bilbija naglašava kako nikada nije bio ovako aktivan u nekoj od kompanija u koje je uložio.  "Ovo je značajna evolucija mene kao investitora i iskorak ka aktivnom pristupu kontrole i nadzora poslovanja kompanije, ali i mogućnost i obveza da sudjelujem u kreiranju vizije i strategije razvoja kompanije, a čemu se posebno radujem", ističe taj ulagač. Na pitanje koja je njegova vizija poslovanja u idućih nekoliko godina, Bilbija naglašava kako je najvažnije je da Atlantska plovidba ostane kompanija koja posluje i djeluje u hrvatskim okvirima, u okvirima hrvatskog poreznog sustava i u okvirima grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije.

"U posljednje dvije i pol godine, kada su vozarine bile na donjoj mrtvoj točki, kompanija se oporavila na spektakularan način. Drastično je srezala dug postupajući krajnje racionalno i odgovorno, u idealnom je trenutku vratila značajne desetine milijuna dolara kredita prodavši dva broda, smanjujući operativna sredstva i operativni broj dana, ali pri tome prepoznavajući trend rasta vozarina kojim će u potpunosti ne samo kompenzirati već i povećati prihode u nadolazećem razdoblju", tvrdi prvi nadzornik toga brodara.

Atlantska plovidba je od kraja prvog kvartala 2016. do danas smanjila dug prema kreditorima za 35 posto. U tom kontekstu podržava rad Uprave na čelu s Perom Kulašem. "Sve što je napravljeno unazad četiri do pet godina – a pogotovo od kada sam ja postao veliki, a nakon toga i prvi dioničar – ocjenjujem jednom vrhunskom izvedbom na svjetskoj razini", kaže Bilbija. A sudeći prema stanju na svjetskom tržištu vozarina za rasuti teret, Atlantska je uplovila u mirnije vode. Predsjednik Uprave Pero Kulaš naglašava kako je tržište rasutih tereta već od kraja prvog kvartala 2016. u pozitivnom ciklusu.

"Od tada do danas prosječne vozarine kontinuirano i značajno rastu. Ulazak u zadnji kvartal nam je donio novi rast vozarina u odnosu na uobičajeno usporeniji veći dio trećeg kvartala.  Optimisti smo za četvrti kvartal, a sukladno prognozama MMF-a o ekonomskom rastu kroz iduće tri godine, vjerujemo da će i dugoročno vozarine biti veće i stabilnije", kaže Kulaš. Stoga kompanija ove godine očekuje povećanje prihoda i EBITDA po brodu, odnosno po toni nosivosti u odnosu na prošlu, istaknuo je Kulaš. Dodaje da će neto porast flote do kraja ove godine i tijekom 2019. ostati na razinama do maksimalno dva posto godišnjeg porasta.

"U kombinaciji sa očekivanim svjetskim rastom BDP-a od prosječno četiri posto godišnje, vrlo je jasan pozitivan trend. Veseli nas što se, uz Kinu, probudio i ostatak Azije i osobito Indija za koju vjerujemo da će u godinama koje dolaze biti predvodnik rasta svjetske ekonomije", naglašava Kulaš. Igor Bilbija ističe da je BDI indeks vozarina u prvom tromjesečju 2016. bio na 290 bodova, a sada su na 1584 bodova. "U toj strukturi još je bolje osvrnuti se na vozarine. Danas su vozarine za panamax tip brodova na  14.300 dolara, a tada su bile približno 2300 dolara. Tu se radi o golemom rastu cijene i to su enormne razlike u brojevima. Današnja vozarina i za supramaxe i panamaxe na najvišim su razinama od  početka siječnja 2014. godine. Ono što je još važnije, prosječne vozarine od 1. siječnja ove godine naovamo najviše su u posljednjih sedam godina", naglašava taj investitor.

Unatoč tome, ovogodišnja izvedba dionice Atlantske na burzi ne odražava poboljšanje stanja na tržištu. Zaključno s utorkom, cijena je ove godine pala 29 posto, daleko više od CROBEX-a koji bilježi minus od 3,6 posto. Što se tiče izvedbe dionice Atlantske plovidbe, ona je do ljeta bila talac krize u Agrokoru, kao i mnoge druge kompanije, smatra Igor Bilbija.

"No, ono što je kod Atlantske plovidbe specifično jest da je ovisna o svjetskom tržištu prijevoza. Zato je još nejasnije zašto se nakon ljeta nastavio trend koji je zapravo bio devastacija cijene dionice. U manje od mjesec dana na 9200 protrgovanih dionica cijena je pala 22 posto na prometu od tri milijuna kuna. To je zaista bila pretjerana reakcija tržišta", smatra Bilbija. Međutim, cijena je prošlog petka strahovito skočila, za 41 posto, a blagi je rast nastavljen i u ponedjeljak.

Osvrnuvši se na to, Igor Bilbija kaže kako mu se čini da su "neki, vjerojatno značajni, ulagači prepoznali nesrazmjer između kretanja cijene dionice i cjelokupnog trenda vozarina i stanja na tržištu rasutih tereta te su ocijenili da je ovo pravi trenutak za ulazak". Što se tiče dokapitalizacije od 209 milijuna kuna za što je Uprava lani dobila odobrenje dioničara, Pero Kulaš kaže kako u ovom trenutku kompanija nije fokusirana na proces dokapitalizacije, ali u skladu s dodatno očekivanim poboljšanjem tržišnih okolnosti ne isključuju takvu mogućnost.

Igor Bilbija dodaje da je Atlantska plovidba drastično smanjila dug, a istovremeno je značajno povećala svoj kapital. "Ako je dokapitalizacija nekada bila jako potrebna, danas je apsolutno stvar izbora. Kompanija će u idealnom trenutku odlučiti da li će i na koji način ići na dokapitalizaciju i što će time dobiti", zaključuje Bilbija.