Iako je ne mali broj burzovno listanih dioničkih društava već održao glavne skupštine, a dio ih je slijedom odluka o isplati većeg ili manjeg dijela dobiti dioničarima već i isplatio dividende, za niz njih to tek slijedi.

Među njima je i najveći dividendni “kapitalac” Ina čiji će dioničari za tjedan dana potvrditi prijedlog odluke o isplati čak 240 milijuna eura ili 24 eura po dionici, što je i nešto više od iskazane dobiti društva za 2023. (224 milijuna) pa će se dio predložene dividende isplatiti iz zadržane dobiti iz prethodne godine.

S obzirom na 44,8% udjela koji u toj naftnoj kompaniji ima država, to će ujedno biti i glavna “berba” dividendi za državni proračun. Iz Ine su isplatu najavili do 12. srpnja, a u proračun će se time sliti 107,6 milijuna eura.

HNB lani na ‘nuli’
Kad je riječ o dividendama koje se izravno slijevaju u državni proračun, ove godine samo ona iz Ine premašit će cjelogodišnji lanjski prihod na stavci dividendi (prošle godine iznosio je 104,6 milijuna eura).

Pored toga u državnu blagajnu lani je uplaćeno i više od 102 milijuna eura na ime isplata slijedom udjela u dobiti trgovačkih društava i financijskih institucija po posebnim propisima, no ta bi stavka ove godine mogla biti tanja nego lani, kad je u proračun iz dobiti HNB-a transferirano 50-ak milijuna eura (prošlu godinu HNB je zaključio s “nulom” pa nema ni te uplate, ali je država od središnje banke prihodovala znatno više novca po kamatama na depozite).

Kad je riječ o prihodima koje država ostvaruje od isplata dobiti trgovačkih društava u kojima ima većnske ili manjinske pakete, oni se ne svode samo na prihode državnog proračuna jer neke od tih udjela drže pojedine državne institucije poput npr. CERP-a, Hrvatske agencije za osiguranje depozita ili Kapitalnog fonda.

Tako će za dva tjedna, izravno i neizravno, preko tri vlasničke pozicije putem kojih država ima oko 63% vlasništva u Hrvatskoj poštanskoj banci “sjesti” i prva dividenda HPB-a, i to ukupno oko 3,3 milijuna eura (2,61 euro po dionici).

Iako u Croatia osiguranju država ima upola manji vlasnički udjel, odluka tog osiguravatelja da napokon ide u isplatu dividende, i to redovne i izvanredne (ukupno 267,64 eura), državi će ukupno donijeti nešto manje od 35 milijuna eura. Pritom je nešto više od polovice (izvanredna dividenda) već isplaćeno, a ostatak slijedi za nešto više od dva mjeseca (do 8, kolovoza).

Janaf znatno izdašniji
Znatno više nego lani dioničarima ove godine isplaćuje i Janaf koji je 2023. zaključio s rastom dobiti. Anticipirajući da će Vlada i ovaj put od trgovačkih društava u pretežitom državnom vlasništvu tražti isplatu 60% dobiti, predložena je dividenda od 30,95 eura po dionici (lani 11,52) ili ukupno 31,2 milijuna, a s obzirom na državne vlasničke udjele u Janafu (uključujući i HEP s više od 5%) kod države će izravno i posredno završiti više od 26 milijuna eura.

Već ranije ove godine dioničarima je dividendu, također znatno veću nego lani (18,39 prema 9,57 eura po dionici) isplatio ACI, što je na 78,6% vlasništva državi donijelo oko 1,6 milijuna eura.

A premda u HT-u država, putem CERP-a, ima samo 1,47 posto dionica, HT-ova isplata dividende prije nekoliko tjedana donijela joj je više od 1,7 milijuna eura.