Pandemija koronavirusa zaustavila je gospodarstvo, ali nije u potpunosti zamrznula i kapitalne tokove prema kompanijama među kojima neke i u ovim vremenima razmišljaju o investicijama i proširenju poslovanja. Dobra je vijest što kapitala u bankama, na tržištu kapitala i među privatnim investitorima ima, kao i volje za njegovo plasiranje.

No, za neke će biti loša vijest što je taj novac rezerviran samo za kompanije koje su prije pandemije dobro “posložile”svoje poslovanje i spadaju u red onih perspektivnih.

S obzirom na to da je domaći financijski sustav već godinama izrazito bankocentričan, poduzetnicima su banke prvi, često i jedini izbor kada su u potrazi za kapitalom. Nedavno objavljena statistika Hrvatske narodne banke (HNB) za travanj pokazuje kako je kreditna aktivnost prema poduzećima blago oslabila.

Naime, krediti poduzećima na kraju travnja iznosili su 86,5 milijarde kuna, što je na mjesečnoj razini pad od 824,2 milijuna kuna ili 0,9 posto. S druge strane, na godišnjoj razini zabilježen je rast od 3,4 milijarde kuna, odnosno 4,1 posto.

Banke i oporavak

Tijekom svibnja zabilježen je vrlo mali porast zahtjeva za kreditiranjem poduzeća, dok je kod građana primijećena smanjena potražnja za kreditima, što je očekivano u uvjetima neizvjesnosti izazvane pandemijom, naglašava Zdenko Adrović, predsjednik Hrvatske udruge banaka (HUB).. Kako se može čuti, bankari očekuju da će poduzetnici u narednom razdoblju najviše tražiti novac za “preživljavanje”.

“Naglasak će sigurno biti na kreditima za obrtna sredstva s obzirom na snagu udara krize što svakako povećava rizike poslovanja i ima utjecaja na ukupne investicije. Naravno, to ne znači da neće postojati potrebe i upita za investicijskim kreditima. Gospodarstvo je dinamičan organizam, uvijek postoji netko tko uočava prigodu i investira. Ali, gledano ukupno, na razini sustava, prevagu će odnijeti krediti za likvidnost poduzeća, a ne investicijski krediti”, ocjenjuje Adrović.

Ipak, treba imati u vidu da se u pogledu ročnosti danas pomalo brišu razlike između tipova kredita, dodaje. “Danas je uobičajeno da i krediti za likvidnost traju po nekoliko godina“, pojašnjava Adrović. Prema njegovu mišljenju, upravo zbog potrebe raznih vrsta financiranja, izuzetno je važno da su banke u Hrvatskoj visoko kapitalizirane te da je bankarski sustav stabilan.

“Banke će imati važnu ulogu u gospodarskom oporavku te će svakako biti zainteresirane podržati kvalitetne investicijske programe“, tvrdi čelnik HUB-a.

Na pitanje koliko su male i srednje tvrtke u kontekstu očekivanog ovogodišnjeg pada BDP-a od 9 posto prihvatljivi klijenti bankama, Adrović ističe kako za banke ne postoji razlika između malih, srednjih i velikih tvrtki iz različitih sektora.

“Svakom klijentu se pristupa pojedinačno te se procjenjuje izglednost vraćanja kreditnih obveza i to je jedini kriterij prihvatljivosti financiranja. U tome je visina vlastitih sredstava, dakle kapitala i postojećih obaveza jedan od ključnih odnosa koji, pored visine i kvalitete očekivanog novčanog tijeka, određuje prihvatljivost za kreditiranje”, tvrdi prvi čovjek udruge bankara.

Cijena novca

Dodaje da su stoga male, srednje i velike tvrtke koje udovoljavaju kriterijima izgledne naplativosti prihvatljive za kreditiranje.

“Primarna uloga banaka je upravljanje tuđim novcem,  odnosno novcem građana i poduzeća koji svoju štednju ulažu u banke i u tom smislu se suština njihovog posla u recesijama ne mijenja. Kao i u fazama ekspanzije, cilj je odvojiti perspektivne, za koje je izgledno da će novac moći vratiti, od ostalih za koje su potrebni drugačiji oblici i modeli financiranja”, naglašava Adrović.

Vezano uz uvjete odobravanja kredita, kaže kako svaka banka ima vlastitu kreditnu politiku, no općenito govoreći banke za sada nisu značajnije mijenjale uvjete kreditiranja za građane i gospodarstvo u odnosu na razdoblje prije epidemije koronavirusa. “Istovremeno, prosjek kamatnih stopa na stambene kredite pao je na 2,8 posto, a na dugoročne kredite poduzećima prosječna kamatna stopa iznosi 3,2 posto”, tvrdi čelnik HUB-a.

Gospodarstvo je bankama zasigurno zanimljiv klijent, samo je pitanje koliko će imati kapaciteta ponuditi im dugoročno kreditiranje, osobito uzmu li se u obzir moguće poteškoće u kojima su se pojedine kompanije našle kao posljedica COVID krize, smatra Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze.

“Banke će sigurno imati određenu ulogu u osiguravanju adekvatne likvidnosti poduzetnicima, ali definitivno je vrijeme za razmatranje i kapitalnog osnaživanja kompanija od strane menadžmenta tvrtki”, kaže Gažić. Kako dodaje, prema informacijama iz medija, banke u suradnji s HBOR-om i HAMAG-BICRO-om implementiraju programe koje Europska komisija i Europska investicijska banka kreiraju specifično za poduzeća pogođena pandemijom, daju pogodnosti te nastoje pridonijeti ublažavanju teških posljedica koronavirusa za gospodarstvo.

“Međutim, radi se u najvećem dijelu o kratkoročnim kreditima za premošćivanje kriznog razdoblja dok je za investicije potreban dugoročan kapital – bilo u vidu kredita, bilo u vidu kapitala. Bankocentričnost hrvatskog financijskog sustava i ranije je bila problem, a i banke će biti opterećene traženim odgodama plaćanja, pa smatramo da je tržište kapitala logičan izbor u ovom trenutku”, naglašava.

Gažić ističe da ZSE ove godine očekuje nove aktivnosti u smislu novih dioničkih i obvezničkih izdanja jer tržište kapitala u ovakvim okolnostima postaje osobito atraktivno kompanijama. “U Hrvatskoj postoji dovoljno velik broj institucionalnih investitora koji će ozbiljno razmotriti svaki dobro argumentirani zahtjev za svježim kapitalom”, ocjenjuje Gažić. Ona vjeruje da će investicija u recesijskoj 2020. biti, uz određeni oprez radi neizvjesnosti u kojoj se nalazimo.

“Ekonomija se još nalazi u razdoblju prilagodbe na nove okolnosti te je nastupilo vrijeme prihvaćanja da je neizvjesnost jedino što je izvjesno. To je novi okvir u kojem će kompanije djelovati i vjerujem da polako prilagođavaju s investicijske planove tim okolnostima, ali je izvjesno da će investicija biti. Moguće je i da će se pokrenuti neke poslovne kombinacije, primjerice preuzimanja, kao posljedica krize”, smatra je Gažić.

Startup scena

Velike potrebe za kapitalom imaju startupi, a njima su zbog nedostatka povijesti poslovnih rezultata vrata banaka često čvrsto zatvorena. Domaća startup scena prepoznala je potencijal estonske crowdfunding platforme Funderbeam u pristupu ulagačima voljnima investirati u taj segment gospodarstva. Prošla je godina bila rekordna za hrvatske startupe i prikupljanje kapitala preko Funderbeama s više od tri milijuna eura realiziranih projekata. Spomenimo samo neke startupe koji su lani tako došli do kapitala – Top Digital Agency, Include, OmoLab, Fresh Island, Stemi… Kako se u zadnjih nekoliko godina startup scena u Hrvatskoj pojačano razvija, tako se i Funderbeamu prijavljuje sve više projekata, ističe Damir Bićanić, direktor domaće podružnice Funderbeam SEE.

“Čak i ove godine koronavirus nije zaustavio projekte već ih je odgodio za jesen kada se očekuje da će se svi naviknuti na ovu dosta neočekivanu situaciju”, tvrdi Bićanić. Pojašnjava da startupi uvijek prikupljaju kapital jer je to način funkcioniranja ekosustava.

“S jedne strane kapital je potreban za rast, s druge taj rast ne dovodi u kratkom roku do pozitivnog novčanog toka tako da uvijek nedostaje kapitala. S treće strane, investitori obično investiraju onoliko koliko je potrebno za financiranje poslovanja sljedećih 12 do 18 mjeseci jer ne žele da se osnivači i zaposlenici određenog startupa opuste u razvoju poslovanja”, pojašnjava. Na pitanje kako investitori trenutno “dišu” i jesu li zainteresirani za ulaganje, Bićanić kaže da je osobno očekivao smanjenje interesa, no kampanje u zadnja dva mjeseca pokazale su veći interes investitora od potreba kompanija.

Dokazivanje će se sada isplatiti

Jedan od investitora na Funderbeamu je i Ratko Knežević koji je vodio kampanje za Top Digital Agency i OmoLab, ukupno vrijedne 656.000 eura. On smatra da u kontekstu ove krize domaći startupi mogu računati na interes institucionalnih investitora, a posebno oni koji su se dokazali na tržištu.

“Ne mislim nužno na realizaciju prethodno projiciranih ciljeva kao jedan od glavnih ‘okidača’ za novu investicijsku rundu, već na one kompanije koje su se uspjele poslovno i tržišno strukturirati prije same krize te su time ublažile utjecaj koronavirusa. Iste te kompanije koje su fokusirane na svoje poslovanje i imaju rezultate u izvršenju svojih prodajnih i nišnih kanala bez problema mogu očekivati daljnji interes za dobivanje investicija”, tvrdi Knežević.

Dodaje kako se može reći da je kriza poslužila kao svojevrsni filter za profiliranje onih najuspješnijih: “Oni manje uspješni morat će se nositi sa devaluacijom svojih biznisa kako bi se u ovom trenutku našli na meti investitora”. Na pitanje jesu li iskustva iz korona krize promijenili njegovu investicijsku strategiju, Knežević kaže da nisu jer kvalitetni projekti uvijek nađu put do kapitala odnosno kapital nalazi put do njih.

“Do određene kontrakcije na tržištu investicija ipak je došlo što je normalno jer nesigurna vremena nose rizike. A kapital ipak ne voli nesigurnost i rizike koje se ne mogu kontrolirati, a koronavirus je rizik koji ne možemo kontrolirati. Barem ne zasad”, zaključuje Knežević.