Ulagači na Zagrebačkoj burzi već dvije i pol godine imaju priliku ulagati u dva domaća investicijska fonda čijim se udjelima trguje na burzi (ETF), a uskoro će imati priliku uložiti na relativno blisko, ali opet pomalo egzotično tržište.

Naime, kako saznajemo, InterCapital Asset Management (ICAM), jedino društvo za upravljanje investicijskim fondovima u Hrvatskoj koje izdaje ETF-ove, na pragu je uvrštenja fonda koji će pratiti indeks Bukureštanske burze BET.

Tek početak

Ivan Kurtović, predsjednik Uprave ICAM-a, ističe kako je već prije nekoliko godina postalo izvjesno da su ETF-ovi jedan od najpopularnijih oblika ulaganja na tržištu kapitala u svijetu. “Prepoznajući takav trend, i ICAM se počeo pripremati da svojim klijentima ponudi takva rješenja. Tako smo prije dvije i pol godine pokrenuli naše prve ETF-ove – jedan koji prati hrvatski indeks CROBEX10tr i jedan koji prati slovenski indeks SBITOPtr. Naš treći ETF će pratiti rumunjski indeks BET-TR, pri čemu će prvi dan trgovanja na Zagrebačkoj burzi biti 31. svibnja”, otkriva Kurtović. Inače, financijski regulator Hanfa još je u ožujku odobrio ICAM-u osnivanje ETF-a koji će pratiti BET.

Kurtović kaže kako je to dio ICAM-ove strategije uvođenja ETF-ova, od koje su ulagači zasad zapravo mogli vidjeti tek manji dio. “Strategijana obuhvaća dvije glavne ideje. Prva je biti vodeći izdavatelj ETF-ova specijaliziran za dosad uglavnom nepokrivenu regiju jugoistočne Europe, što bi moglo biti zanimljivo domaćim ulagateljima, ali posebno i stranima koji žele u regiju uložiti dio svoje imovine, a nemaju nužno kapaciteta ili želje da sami razvijaju strategiju diversificiranog portfelja. Druga je ideja domaćim ulagateljima ponuditi jednostavan pristup regionalnim i globalnim investicijskim temama na lokalnoj burzi – iz ovoga možete iščitati da je u planu još ETF-ova, o čemu ćete više moći saznati uskoro”, kaže Kurtović.

Svi ICAM-ovi ETF-ovi su zasad uvršteni u Zagrebu i Ljubljani, uskoro će biti i u Bukureštu, a u budućnosti planiraju i uvrštenja na druge burze kako bi što širi krug investitora dobio pristup. Na pitanje koliko je domaćim ulagačima blisko rumunjsko tržište kapitala, prvi čovjek ICAM-a kaže kako je Rumunjska jedno od najvećih dioničkih tržišta jugoistočne Europe, što su domaći investitori relativno nedavno počeli otkrivati.

“Osim što je likvidnost znatno veća nego u Hrvatskoj (neke rumunjske dionice pojedinačno imaju veći prosječni promet od cijele Zagrebačke burze), Rumunjska je i fundamentalno atraktivna. Izdvojili bismo naprimjer dividendni prinos, koji je u Rumunjskoj stabilan na oko 10% godišnje (u usporedbi sa 6% u Sloveniji i ispod 3% u Hrvatskoj). Bukureštanska burza je zbog toga privlačna i velikom broju stranih investitora, što dalje rezultira većim interesom kompanija za uvrštenje na burzu putem IPO-ova”, naglašava Kurtović.

Postoji još nekoliko razloga zašto bi baš sada trebalo ući na tamošnju burzu. Naime, ove se godine očekuje i jedan od najvećih IPO-ova u regiji u posljednjem desetljeću – Hidroelectrica, veliki proizvođač električne energije iz hidroelektrana, svoje bi dionice javnosti trebala ponuditi do kraja ove godine. “Taj IPO neće biti zanimljiv samo kao pojedinačna investicija, već bi trebao rezultirati reklasifikacijom cijele Rumunjske iz takozvanog tržišta u nastajanju (Frontier Market) u tržište u razvoju (Emerging Market).

Time bi se u široj regiji svrstala uz bok Grčkoj i Poljskoj, a globalno tržištima poput Indije i Kine. Tržišta u razvoju u pravilu prati puno veći broj stranih investitora, koji bi se se na Bukureštanskoj burzi mogli pojaviti sa svježim kapitalom i time potaknuti rast cijena dionica, a time i indeksa i – našeg ETF-a. To je još jedan od razloga zašto mislimo da je sada pravo vrijeme za pokretanje rumunjskog ETF-a, prije nego što ih MSCI reklasificira u tržišta u razvoju”, ističe Kurtović.

Težak put

Valja istaknuti da su dva ETF-a koji prate hrvatski i slovenski burzovni indeks do sada bili odlično prihvaćeni među domaćim ulagačima, naravno u okvirima likvidnosti cijelog dioničkog tržišta. Tako su ta dva ETF-a 2021. ostvarili ukupan promet od 45,3 milijuna kuna što je gotovo tri posto ukupnog dioničkog prometa ostvarenog te godine. Već godinu kasnije promet skače na 76,3 milijuna kuna što je 4,5 posto ukupnog dioničkog prometa. Pri tome je “slovenski” ETF daleko likvidniji od “hrvatskog”.

Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze, pojašnjava kako su ETF-ovi dominantno namijenjeni malim ulagateljima, i to uglavnom domaćim. “Mislimo da je dostupnost slovenskog ETF-a u Zagrebu doprinijela u velikoj mjeri dostupnosti i privlačnosti slovenskih dionica hrvatskim ulagateljima i obrnuto. Zagrebačka burza izuzetno je zadovoljna što se ovim proizvodom trguje kod nas. Udio ETF-ova u prometu nije zanemariv, trenutačno nešto manji od 2% kad je riječ o vlasničkim papirima, a znao je dosezati i do gotovo 5%”, kaže Gažić.

Trenutno je promet ETF-ovima na ZSE znatno oslabio – u prva tri mjeseca je iznosio 1,65 milijuna eura što je u odnosu na isto lanjsko razdoblje pad od čak 64 posto. Posebno je oslabio promet “slovenskim” ETF-om. Ivana Gažić to tumači činjenicom da je prvi kvartal i za ostale instrumente na našem tržištu bio zahtjevan. “Iako cijene rastu, prometi su znatno niži. Takva situacija lagano se počela mijenjati jer smo od straha od recesije ipak došli do prognoze gospodarskog rasta za ovu godinu”, kaže Gažić.

Dok su inozemne, veće burze nakrcane ETF-ovima svih mogućih vrsti, na domaćem je tržištu ponuda još uvijek vrlo siromašna. A to je “zasluga” domaće fondovske industrije koja bi ETF-ove trebala plasirati.

Ivan Kurtović kaže kako pokrenuti ETF ne znači samo pokrenuti još jedan u nizu fondova. “Budući da je to na našem tržištu novost, s nizom operativnih izazova smo se susreli ne samo mi, nego i burze, depozitarne agencije te regulatori. Pogotovo zato što smo prvi put imali listanje zapravo istog papira na više regionalnih burzi. Te prepreke su sada probijene pa će, vjerujemo, u budućnosti svim stranama biti puno lakše”, smatra Kurtović.

Osim toga, jednom kad ste pokrenuli ETF, pravi posao tek počinje, dodaje šef ICAM-a.

“Kako osigurati da prinos ETF-a ne odstupa značajno od indeksa dok se suočavate s niskom likvidnošću naše regije? Kako privući interes investitora (malih i institucionalnih), od kojih mnogi ne znaju ništa ili o ETF-ovima općenito ili o regiji/temi koju nudite? I na kraju, morate biti svjesni da je projekt ove veličine možda godinama od toga da vama kao upravitelju bude financijski isplativ”, zaključuje Kurtović.