Norveški stabilizacijski fond objavio je u utorak da je u prvoj polovini 2020. zabilježio gubitak na ulaganjima od 188 milijardi norveških kruna (21,27 milijardi dolara) zbog pada vrijednosti portfelja dionica i nekretnina u vrijeme pandemije koronavirusa.

Najveći fond u svijetu ulaže prihode naftnog i plinskog sektora za potrebe isplate mirovina građana Norveške i trenutno upravlja imovinom ukupne vrijednosti 1.150 milijardi dolara, tri puta većom od domaćeg BDP-a.

Aktualna vrijednost fonda odgovara nekih 214 tisuća dolara mirovinske štednje za svaku građanku i građanina Norveške.

Brz zaokret

Nordijske zemlje na putu najdublje recesije od II. svjetskog rata, ali evo zašto će proći puno bolje od nekih drugih

Fond ima udjele u nekih 9.200 kompanija iz cijelog svijeta i vlasnik je 1,5 posto svih dionica izlistanih na burzama. Ulaže i u obveznice te nekretnine. U 2019. ostvario je rekordnih 180 milijardi prihoda dobiti zahvaljujući snažnom rastu tržišta dionica.

U prvih šest ovogodišnjih mjeseci ostvario je pak negativan prinos na ulaganja, od minus 3,4 posto.

Prinosi u dioničkom portfelju pali su 6,8 posto, pri čemu su najveći pad, za 33,1 posto, bilježile dionice naftnih kompanija, zbog pada cijena nafte. Najveći rast prinosa, za 14,2 posto, fond je ostvario na dionicama tehnoloških tvrtki.

I premijerka otkazala godišnji

Tvrdoglavo se opiru i sada su trenutno najzatvorenija država Europe: ‘To je noćna mora’

Među pojedinim kompanijama najbolje su rezultate bilježile dionice Amazona, Microsofta i Applea dok su najveći ‘gubitnici’ bile naftna tvrtka Royal Dutch Shell i banke HSBC Holdings i JP Morgan Chase.

Negativan prinos fond je bilježio i u portfelju nekretnina, od minus 1,6 posto, dok je prinos u obvezničkom portfelju bio pozitivan i iznosio je 5,1 posto, zbog snažnog pada kamata.

“Iako su se tržišta dobro oporavila u drugom tromjesečju, još uvijek svjedočimo značajnoj neizvjesnosti”, konstatirao je zamjenik izvršnog direktora fonda Trond Grande.

Vlada je u prvoj polovini godine povukla iz fonda 167 milijardi kruna kako bi poduprla domaće gospodarstvo u vrijeme pandemije. U cijeloj prošloj godini fond je bilježio neto priljev od 18 milijardi kruna.