Zagrebačka burza, ali i tržište kapitala u cjelini, trenutno proživljava svoje najteže trenutke još od Domovinskog rata.
Osim pandemije koronavirusa koja je burzu, ali i investicijska društva primorala na organizaciju rada od kuće, potres koji je pogodio Zagreb prije 10-ak dana dodatno je zakomplicirao situaciju za dio investicijskih tvrtki koje su morale pronaći alternativne lokacije. Ipak, trgovina vrijednosnicama cijelo vrijeme funkcionira bez većih problema.
Ipak, razmjeri krize ponajprije se odražavaju na burzi s obzirom da dionički indeks CROBEX – nakon snažne rasprodaje krajem veljače i početkom ožujka – za ovu godinu bilježi pad od gotovo 30 posto.
O stanju na domaćem tržištu za Poslovni dnevnik govori Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagfrebačke burze.
Koliko mjere za suzbijanje epidemije koronavirusa utječu na poslovanje Zagrebačke burze i što je sve Burza morala napraviti da bi omogućila neometano funkcioniranje tržišta?
Svi zaposlenici u Burze od 16. ožujka rade iz svojih domova, dakle i prije nego su mjere donesene, Uprava je odlučila da će u svrhu zaštite zdravlja svojih zaposlenika i klijenata raditi udaljeno. Vježbe za ovu situaciju počele su se provoditi već s prvim oboljelim u Hrvatskoj, budući da smo promatrali što se događa u okolnim zemljama. U tom trenutku, neki su smatrali da su vježbe preuranjene, međutim, iz današnje perspektive vrlo sam zadovoljna načinom na koji smo to planirali i proveli, te osigurali kontinuitet trgovine u ovim okolnostima. Danas, dva tjedna nakon prestanka fizičkog dolaska na posao, jasno je da nemamo sistemski problem s koronavirusom u našem timu, što nam osigurava u svakom slučaju duži, ako ne i potpuni kontinuitet poslovanja. Ja sam potpuno uvjerena u profesionalnost i jedinstvenost tima Zagrebačke burze i na tome sam im vrlo zahvalna. Uz COVID-19 krizu, potres je bio dodatni zahtjev za mobilizacijom, osjetili smo utjecaj nestabilnosti veza našeg pružatelja telekomuniokacijskih usluga, ali naši korisnici to nisu osjetili. Dakle, ključna je bila pravovremena priprema, nabavka dodatne opreme i osiguravanje stalnih komunikacijskih kanala, od chata do dnevnih kolegija.
Kakve mjere su morali poduzeti članovi?
U okviru vježbi, proveli smo i anketu s članovima o njihovoj spremnosti. Neke je ova vježba zatekla u određenoj mjeri nespremne, ali dali smo im dovoljno vremena da se pripreme za ovu situaciju. Organizacijski, to je i za njih i za nas značilo nabavku dodatnih prijenosnih računala, VPN veza i slično. Praktički svi naši članovi su locirani u Zagrebu i neki su imali problema nakon potresa, ali su ubrzo organizirali poslovanje na alternativnim lokacijama. Naši članovi su pokazali da su dorasli zadatku osiguravanja trgovine i u najzahtjevnijim okolnostima i na tome im zahvaljujem i čestitam.
Je li zdravstvena kriza poremetila poslovne planove Zagrebačke burze o razvoju poslovanja?
Mislim da ne postoji kompanija u Hrvatskoj čiji razvojni planovi nisu afektirani ovom krizom. Treba uzeti u obzir da je ova kriza rezultirala ne samo radom od kuće, već su ljudi i privatno i emocionalno afektirani ovom situacijom. Na njih je pala briga za djecu, starije, pa u nekim slučajevima i za stambeno pitanje… ne možemo u ovoj situaciji očekivati fokus na dugoročne ciljeve. Najveći cilj koji imamo pred sobom je održavanje informacijske ravnoteže i kontinuirane trgovine. U ovim okolnostima, smatram da je to sasvim dovoljno. Dakle još smo u fazi akutne krize, ali sigurno će na red ponovno doći dugoročni ciljevi. Zagrebačka burza je u posljednjih desetak godina od lokalnog igrača postala regionalni, i rad na tom putu namjeravamo nastaviti.
Kako u ovakvim uvjetima posluje Ljubljanska burza čiji ste 100-postotni vlasnik?
Ljubljanska burza je velik dio naših priprema i procedura preuzela od nas, budući da su s COVID-19 krizom krenuli koji dan kasnije. Svi zaposlenici u Ljubljani rade također iz svojih domova i vrlo sam ponosna što i oni upravljaju tržištem na način da nisu imali nikakve prekide u trgovini.
Hanfa je ovoga tjedna oslobodila izdavatelje plaćanja naknade. Namjerava li i Zagrebačka burza ići u smjeru rasterećenja izdavatelja i članova kroz oslobađanje od naplate ili barem snižavanje cijena svojih usluga?
Zagrebačka burza u ovom trenutku ne razmatra smanjenje naknada. Mi i dalje pružamo puni opseg usluga našim korisnicima i smatramo da u ovom trenutku nema osnove za smanjenje naših naknada. Kao i u drugim segmentima, i u ovom pažljivo pratimo situaciju na tržištu i kao i po svim drugim pitanjima, reagirat ćemo pravovremeno i primjereno.
Očekujete li da će većina izdavatelja odgoditi objavu tromjesečnog izvješća te može li to negativno utjecati na povjerenje investitora?
U trenutku početka COVID 19 krize, mnoge su kompanije već objavile revidirane izvještaje za 2019. godinu. Neke su već u visokoj fazi dovršenosti izvještaja, tako da očekujem da će većina izvještaje dovršiti na vrijeme. Nemojmo zaboraviti da je potrebno prije objave održati sjednice njihovih NO, to bi već mogao biti izazov, ali trenutno nemam naznaka o nekom većem sistemskim problemom. Malo veći problem bi moglo biti prvo tromjesečje. Praktično, tvrtke se tek uživljavaju u internetsko poslovanje, ima puno aktivnosti poput zaprimanja i slanja računa, potpisivanja odluka i slično koje mogu afektirati izradu izvještaja. Međutim, tehnologija nam omogućava da budemo efikasni i vidim da se svi prebacuju na taj način poslovanja i postaju puno agilniji. Vjerujem da bi s prvim tromjesečjem moglo biti malo problema, ali ne značajnih. I na kraju, smatram da investitori imaju i imat će razumijevanja za kašnjenja, budući da se i sami nalaze u vrlo velikim organizacijskim problemima. Vjerujem da će kompanije i u ovim okolnostima pokazati maksimum odgovornosti, a mi smo, kao i uvijek, na raspolaganju za svaku asistenciju iz našeg područja djelovanja.
Kako ocjenjujete mjere koje su regulatori financijskog tržišta (HNB i Hanfa) do sada donijeli, poput snižavanja stope obvezne pričuve za banke i zabranu isplate dividende banaka, te što bi još, po vašem mišljenju, trebalo uvesti radi učvršćenja stabilnosti financijskog sustava?
Imam veliko povjerenje u rad regulatora financijskog tržišta. Mjere koje donose imaju za cilj očuvanje stabilnosti financijskog sustava i smatram da su bile opravdane. U svojem radu, oslanjaju se na smjernice ECB-a i ESMA-e (europskih regulatora) i nemam nikakvih primjedbi ni u smislu mjera niti u smislu brzine reakcije. U dodatne mjere ne bih ulazila, jer to jednostavno nije moje područje djelovanja. U ovom trenutku bitno je da se svatko bavi onime u čemu je najbolji, kako burza, tako i regulatori, i zasada sve funkcionira na nama zadovoljavajući način.
Kako ocjenjujete mjere pomoći gospodarstvu koje je donijela Vlada, poput tromjesečne odgode plaćanja javnih davanja, pokrivanja troška minimalne plaće i povoljnih kredita za likvidnost? Mogu li te mjere ublažiti sadašnju situaciju?
Sigurno je da će u smanjenju utjecaja COVID-19 krize na gospodarstvo vrlo važnu ulogu imati država. Osnovna poruka Burze je da je nedopustivo da najveći teret ove krize podnese ponovno privatni sektor, kao što je to u prošlosti bio slučaj. Privatni sektor gotovo nadljudskim naporima, često uz dovođenje vlastitog zdravlja u pitanje, osigurava slobodan protok robe, opskrbu dućana, ljekarni, osiguranje komunikacijskih mreža koje su ključne za naš život, pa u konačnosti i burzovnog poslovanja. Država i javni servisi moraju učiniti sve da nam u tim naporima budu podrška, a da kod očuvanja zaposlenosti, kontinuiranog rada i pružanja usluga, dobijemo svaku moguću pomoć. Kratkoročno zaduživanje i odgoda plaćanja računa ni u privatnom životu nije recept za uspjeh, pa i u kontekstu tvrtki, nisam sklona takvim rješenjima. Ono što želim spomenuti, a isto smo i predlagali, jest da jedna od mjera bude i potpuno oslobođenje od poreza na kapitalnu dobit. U ovom trenutku to bi bila podrška tržištu koja nam je svakako potrebna i opravdana.
Izgledno je da svjetsko i hrvatsko gospodarstvo zbog pandemije očekuje ozbiljna recesija. Koliko će se to negativno odraziti na domaće tržište kapitala koje se nije do kraja oporavilo ni od posljednje krize iz 2008. godine?
Umjesto da strahujemo pred mogućom recesijom, puno je bitnije da se fokusiramo na mjere koje možemo poduzeti da se ta recesija spriječi ili umanji. Tržište koje smo imali 2008. gotovo da nema nikakve veze s tržištem sada. Ipak je prošlo više od 10 godina. Današnje kompanije i njihovi rezultati potpuno su drugačiji od onoga što smo imali 2008. Naša je ekonomija fundamentalno puno zdravija, izvozno orijentirana, tehnološki potkovanija. Mi ovu situaciju ne vidimo kao nastavak krize iz prošlosti, već smo potpuno uvjereni da naši današnji izdavatelji imaju dovoljno znanja, sposobnosti i snage da ovaj iznimni i jednokratni događaj prebrode.
Od početka godine CROBEX bilježi pad od 29 posto, zaključno sa 25. ožujkom. Je li ovako snažan pad opravdan s obzirom da su hrvatske dionice i prije zdravstvene krize bile relativno povoljne, fundamentalno gledano?
O opravdanosti pada i rasta indeksa svaki dan, zadnju riječ imaju investitori. Trgovina je obilna i vrlo volatilna. Visoki volumeni pokazuju da ima značajan broj investitora koji u svakim okolnostima vide na našem tržištu investicijsku priliku. Svaki dan imamo neki novi faktor koji utječe na njihove investicijske odluke. Zato je iznimno bitno da kompanije češće i detaljnije informiraju investicijsku javnost o utjecaju COVID 19 na njihovo poslovanje, koliko god je to moguće, uz prihvaćanje činjenice da je puno nepoznanica pred njima. Fundamentalno, dionice su na naša dva tržišta kojima upravljamo bile relativno povoljne, osobito ukoliko se uzme u obzir dividendni prinos. Međutim, fundamenti se mijenjaju, situacija je još vrlo volatilna, nitko danas ne može u cijelosti procijeniti kako će naš svijet i poslovno okruženje izgledati za dva tjedna, a kamoli za pola godine. Iskustva, međutim, pokazuju da ovakvi jednokratni događaji imaju kratkoročni utjecaj na tržište. Kako sam naglasila, bitno je biti transparentan i otvoren, ovo je pravo vrijeme za građenje dubokog povjerenja sa svojim investitorima.
S druge strane, trgovinu posljednjih tjedana prate iznadprosječni prometi. Koliko povećanje prometa na godišnjoj razini očekujete u prvom tromjesečju?
Objavili smo kao izdavatelj na stranicama burze da su prosječni dnevni prometi značajno povećani tijekom ožujka. Drugu polovicu ožujka obilježila je izuzetna volatilnosti tržišta, koja se s vremenom donekle ustabilila, a prometi su bili oko 25 milijuna kuna (dok su, primjerice, u siječnju prosječni dnevni prometi bili oko 9 milijuna kuna). Mogu primijetiti i da su posljednjih nekoliko dana još uvijek iznadprosječni, ali nešto manji nego kad je kriza počela, oko 18 milijuna kuna dnevno. Ipak, na mjesečnoj razini, jasno je da će promet u ožujku biti najmanje 25 posto veći nego u veljači. Kako će to izgledati do kraja godine, bilo bi vrlo nezahvalno prognozirati u ovom trenutku.
