Velikim padom vrijednosti domaćih dionica od kraja veljače ulagačima su jedino „svjetlo na kraju tunela“ ostale dividende. Međutim, ni na tom području ne očekaju ih dobre vijesti s obzirom da je dio kompanija već odlučio zadržati dobit dok je financijskom sektoru isplata zabranjena odlukom regulatora.

Stoga analitičari smatraju da će u narednim godinama vlasnici dionica prehrambenih kompanija moći računati na kakvu-takvu dividendu, dok će s druge strane turistički sektor štedjeti svaku kunu.

Malo upornih

Među kompanijama iz sastava CROBEX-a od dividende za sada javno ne odustaje vrlo mali broj kompanija. Hrvatski telekom je 12. ožujka objavio kako namjerava 646,12 milijuna kuna isplatiti dioničarima što daje dividendu od 8 kuna po dionici.

Na upit razmatra li Uprava promjenu ovog prijedloga, ali i dividendne politike u narednim godinama s obzirom na utjecaj pandemije na gospodarstvo, iz HT-a su odgovorili kako pažljivo prate sve mjere i preporuke kriznog stožera, regulatora i burze te će postupati sukladno istima. „Više informacija o utjecaju COVID-19 na poslovanje kompanije bit će dostupno prilikom objave kvartalnih rezultata“, poručuju iz HT-a.

Iz AD Plastika koji je 12. ožujka isplatio predujam dividende od 4 kune po dionici bili su nešto konkretniji. Predsjednik Uprave Marinko Došen izjavio je kako je „o razmjerima posljedica koje će ova kriza ostaviti na globalno gospodarstvo preuranjeno govoriti, a o promjenama dividendne politike za sada ne razmišljamo“. S druge strane, za zadržavanje dobiti za sada su se odlučili Podravka i Valamar Riviera.

Koprivnička kompanija zadržat će 145,2 milijuna kuna dobiti, dok je turistička perjanica domaće burze otkazala isplatu 1,20 kuna po dionici. Podsjetimo, Valamar je lani isplatio kunu po dionici, a Podravka 9 kuna.

S obzirom na snažne negativne posljedice pandemije COVID – 19 virusa na poslovanje te izvjesno korištenje mjera Vlade za pomoć gospodarstvu uslijed epidemije koronavirusa, analitičari Raiffeisen banke očekuju promjene u  dividendnoj politici domaćih kompanija u turističkom sektoru.

„U skladu s odlukom Hrvatske narodne banke (HNB), banke listane na Zagrebačkoj burzi već su izvijestile o obvezi zadržavanja neto dobiti ostvarene u 2019., a Upravno vijeće Hanfe donijelo je odluku kojom se osiguravajućim društvima u Hrvatskoj zabranjuje isplata dividendi iz ostvarenih dobiti (dobit iz 2019. i prethodnih godina) i to do 30. travnja 2021. godine.

S druge strane, promjenu dividendne politike domaće prehrambene kompanije Podravke, koja se odlučila za zadržavanje dobiti ostvarene prethodne godine, možemo pripisati opreznom pristupu obzirom na visoku neizvjesnost poslovnog okruženja. Pritom ne isključujemo promjenu dividendne politike i ostalih domaćih kompanija, čije će poslovanje biti znatno narušeno uslijed širenja COVID-19 virusa“, smatraju u RBA. Na sličnom tragu razmišlja i Davor Špoljar, stariji analitičar tržišta kapitala Erste banke.

Pitanje supstance

„Realno je očekivati da će se znatan dio kompanija suzdržati od isplata dividendi ove godine. Za kompanije iz financijskog sektora je suspenzija isplata dividendi regulatorno uvjetovana. Izgledno je da će i kompanije koje se odluče koristiti državne potpore za očuvanje radnih mjesta i druge državne mjere biti suzdržanije oko isplata dividendi, dijelom zbog ekonomskih, ali i reputacijskih razloga, a svakako se isplate ne očekuju od sektora izuzetno pogođenih krizom kao što je turistički sektor. Kako će rezultati kompanija u ovoj godini biti osjetno pogođeni, pitanje je i supstance iz koje bi se dobit mogla isplaćivati i u idućoj godini, odnosno razine zadržanih zarada“, smatra Špoljar.

Prema njegovu mišljenju, svakako da će kompanije i sektori koji kroz ovu krizu prođu bez značajnijih negativnih posljedica imati mogućnost u što skorijem roku uspostaviti normalnu politiku dividendi, a tu u relativnom smislu najbolje stoji prehrambeni sektor.

Iz Raiffeisena dodaju kako će isplata dividende u narednim godinama za banke i osiguravajuća društva biti određena odlukama regulatora, dok će za domaće turističke kompanije ovisiti o mjerama očuvanja likvidnosti i solventnosti društava te daljnjoj realizaciji najavljenih investicijskih ciklusa.