Kao što se iz reakcije financijskih tržišta na prvi paket sankcija Zapada prema Rusiji u srijedu moglo iščitati da su one ocjenjene blažima nego što je većina investitora očekivala, tako je početak ruskog napada na Ukrajinu snažno obilježio jučerašnja tržišna gibanja.

Pad cijena dionica, rast cijena nafte i zlata, jačanje dolara i jena, slabljenje eura, pad kriptovaluta.

U bijegu od rizičnih klasa imovine prinosi na npr. 10-godišnji američki ili njemački dug su pali. Istodobno, zbog zabrinutosti oko novih poremećanja tokova sirovina, porastom cijena nisu zahvaćeni samo energenti već i žitarice, metali…

“Reakcije nakon objave prvog vala sankcija Rusiji zapravo su pokazale da je tržište podcijenilo rizik ruske invazije”, mišljenja je ekonomski analitičar Goran Šaravanja. Osim što će daljnji tijek sukoba u Ukrajini odrediti i kratkoročna tržišna kretanja, evidentno je i da će se rast cijena energenata i ostalih roba odraziti na inflaciju, kaže.

A s obzirom da su cijene plina i nafte već tijekom tijekom 2021. prilično porasle, sad se posebno nameće i pitanje kretanja cijena hrane u ovog godini. Upravo tu sad bi mogao biti najveći rizik za inflaciju, kaže taj ekonomist.

“Uzme li se u obzir rast cijena energenata i hrane, izgledno je da slijedi pad raspoloživog dohodak kućanstava, odnosno pad osobne potrošnje u globalnoj ekonomiji. Dugoročnije gledano, EU će zasigurno povećati napore kako ne bi bila toliko ovisna o Rusiji za svoje energetske potrebe, ali to također ima svoju cijenu. Sve u svemu, i tržišta i politika morat će preispitati svoje pretpostavke kretanja globalne ekonomije”, zaključuje.

Na tragu ocjena da aktualna kriza dodatno potencira izazove za globalni oporavak povezane s inflatornim pritiscima i pooštravanjem monetarne politike su i smanjenja “oklada” tržišta u vezi s Fedovim povećanjima referentnih kamatnih stopa u 2022. “Ako se sukob nastavi, tržište će morati uzeti u obzir gospodarsko usporavanje uz strah od stagflacije”, upozoravaju strani ekonomisti.

Kad su posrijedi kratkoročne reakcije financijskih tržišta, i pogled na ekran Zagrebačke burze jučer je bio ilustrativan. U “zelenom” su bile tek dvije slabolikvidne dionice, a kod pet s najvećim padovima raspon minusa bio je od 15 do 20 posto.

U prijepodnevnim satima glavni je dionički indeks bio na oko minus pet posto, a kroz dan se i produbio na više od šest posto.

Sve europske burze trgovanje su, očekivano, također otvorile u izrazito negativnom tonu. “Time se samo nastavio negativan trend koji smo vidjeli u zadnjim danima jer je dio investitora već ranije krenuo u preventivnu rasprodaju.

Treba naglasiti da je 2021. bila odlična godina za većinu svjetskih burzi, a već i prije ove krize je postojao niz razloga za rasprodaju i/ili unovčavanje dobitaka na svjetskim burzama. Među ostalim, to je svakako rastuća inflacija i očekivano dizanje kamatnih stopa od strane niza središnjih banaka”, kaže Danijel Delač, član Uprave Interkapital vrijednosnih papira.

“Naravno, bilo kakva prognoza budućeg kretanja svjetskih burzi je nezahvalna. Nakon ovako naglog šoka očito nam predstoji razdoblje izrazite volatilnosti i “crvenila” na burzama, čije trajanje je trenutno teško predvidjeti”, zaključuje Delač.