Najsnažniji mjesečni rast indeksa Zagrebačke burze u posljednjih sedam godina zasjenjuje činjenicu da se na domaće tržište kapitala odražava nepovoljna struktura gospodarstva s velikim udjelom turizma, slabe prognoze oporavka od koronakrize te nedostatak ulagača “izgorjelih” u aferi Agrokor.

Na svjetskim je burzama studeni 2020. ostao upamćen kao jedan od najboljih mjeseci u povijesti. Na krilima vijesti o skorašnjem dolasku cjepiva protiv koronavirusa europski STOXX 600 prošloga je mjeseca porastao 14 posto, što je rekordan mjesečni rezultat za to mjerilo.

Obilje optimizma prelilo se i na američke burze, gdje je Dow Jones ostvario najveći mjesečni rast od 1987. godine.

Dionice su “ružičastim naočalama” počeli promatrati i domaći investitori. CROBEX je u studenom ojačao 8,1 posto što je najbolji mjesečni rezultat još od siječnja 2013. godine kada je na očekivanju skorog ulaska Hrvatske u Europsku uniju zabilježen skok od 8,5 posto.

Uži indeks CROBEX10 zabilježio je nešto skromniji rast od 7,4 posto, a za sličan rezultat nije bilo potrebno tako duboko “kopati” po burzovnoj statistici.

Naime, 7,14 posto rasta tog indeksa zabilježeno je u rujnu prošle godine. Međutim, naoko odličan rezultat domaćeg indeksa izgleda “prigušeno” ako se stavi u kontekst bližeg okruženja.

Naime, austrijski ATX prošloga je mjeseca jurnuo 24,3 posto, mađarski BUX preko 20 posto, a slovenski SBI TOP solidnih 12 posto. Srbija i Sjeverna Makedonija bilježe znatno slabije rezultate s rastom tamošnjih indeksa malo više od jedan posto.

Što se tiče slabijeg rasta CROBEX-a od indeksa u okruženju, pitanje likvidnosti je najvažniji segment koji je u inozemstvu uzrokovao snažniji rast, smatra financijski analitičar Hrvoje Japunčić.

“Drugo je pitanje da li investitori domaće ekonomske mjere smatraju dovoljno dobrima. S obzirom da privatni sektor smatra da mjere koje donosi Vlada nisu dovoljne, logično je da se to preslikava i na tržište kapitala”, kaže Japunčić. S druge strane, Darko Brborović, predsjednik Uprave OTP Investa ističe da je svakako glavni pokretač rasta cijena dionica bila vijest o skorašnjem dolasku cjepiva.

“Međutim, ovo je bio i uspon dionica kompanija koje su do sada bile najpogođenije posljedicama krize izazvane koronavirusom. Najbolju izvedbu ostvarila su tržišta koja su do sada bila ‘na čekanju’, poput austrijskog, a što su i likvidnija, to je skok bio snažniji.

Što se tiče hrvatskog tržišta, nikako da se oporavimo od Agrokor šoka, turizam loše stoji, nedostaje likvidnosti zbog nestanka malih ulagača i nezainteresiranosti institucionalnih investitora za domaće dionice. To smatram dominantnim problemom, a ne očekivanja sporijeg oporavka hrvatskog gospodarstva od krize”, ističe Brborović.

Uz dolazak cjepiva, predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić ističe u razloge rasta domaćeg tržišta i pozitivni utjecaj uvrštenja investicijskih fondova čijim se udjelima trguje na burzi (ETF) koji je među najtrgovanijim instrumentima. ETF-ovi sa skoro 12 milijuna kuna prometa u svega devet trgovinskih dana svjedoče o doista dobrom interesu investitora, kaže Gažić.

“Naime, trgovanje ETF-om ima dvostruki utjecaj, povećava promet, ali i utječe na rast likvidnosti dionica na koje je ETF vezan”, tumači Gažić.

Valja naglasiti kako snažan skok austrijskog i mađarskog, pa donekle i slovenskog tržišta nije iznenađenje s obzirom na sektore koji dominiraju tamošnjim burzama. U austrijskom i mađarskom indeksu dominiraju kompanije iz takozvanih cikličkih sektora, osjetljivih na krziu, poput naftnog i bankovnog. K tome, ATX je i nešto povoljniji od ostalih, gledajući prema pokazatelju omjera cijene i zarade.

Usporedba s regijom

Davor Špoljar, analitičar Erste banke, pojašnjava kako su pozitivne vijesti o cjepivu lansirale dioničke indekse u studenom, pri čemu je vidljivo da su najviše profitirala ona tržišta najviše izložena takozvanim value stocks, odnosno dionicama i sektorima koji se trguju na nižim razinama investicijskih pokazatelja, u prvom redu energetskom i financijskom.

“Kako navedeni sektori čine tek manji udio domaćeg tržišta kapitala, ne iznenađuje nešto slabija izvedba CROBEX-a u odnosu na regionalne indekse. Turistički sektor je na domaćem tržištu kapitala imao relativno najbolju izvedbu u studenom, međutim u odnosu na predpandemijsko razdoblje, njegov se udio u indeksu CROBEX čak i nešto smanjio.

S druge strane, domaće je tržište nešto zastupljenije defanzivnim sektorima kao što su prehrambeni i telekom sektor koji su manje osjetljivi na cikluse, pa i manje profitiraju od pronalaska cjepiva i očekivanog oporavka u idućoj godini”, naglašava Špoljar.

Valja naglasiti kako prošloga mjeseca u sastavu CROBEX-a nije bilo gubitnika jer je svih 19 dionica ostvarilo rast. Na vrhu je Valamar Riviera s više od 21 posto rasta, a dvoznamekasti rast ostvarili su još Saponia, Kraš, Arena Hospitality Group i Atlantic. Najslabiji rast od svega 1,7 posto ostvarila je dionica Končar-Elektroindustrije.

Najveća neizvjesnost što se tiče iduće godine vezuje se uz turistički sektor, koji se usprkos cjenovnom skoku u studenom, još uvijek nalazi dosta ispod predkriznih razina, kaže Davor Špoljar.

“Nešto od očekivanog oporavka turističke sezone u idućoj godini je već ugrađeno u cijene, te će daljnje izvedbe ovisiti o tome koliko će iduća sezona uspjeti premašiti postavljenu ljestvicu očekivanja, te kako će se sektor snaći kada popuste državne mjere pomoći”, smatra Ersteov analitičar.

Jesmo li (pre)skupi

Financijski analitičari Raiffeisen banke u listopadskim su Kvartalnim makroekonomskim analizama upozorili i na prilično visoka vrednovanja CROBEX-a u odnosu na regionalne i svjetske indekse, mjereno pokazateljem cijene i zarade. Drugim riječima, smatraju da su hrvatske dionice (pre)skupe.

Ipak, tako ne misli Darko Brborović. “Cijeli svijet je skup, tako da naše ‘ne strše’ previše. Mora se uzeti u obzir okružje vrlo niskih kamatnih stopa koje će još dugo trajati, tako da alternative dionicama i nema”, zaključuje.