Prehrambeno-trgovačka kompanija Čakovečki mlinovi u ponedjeljak će održati glavnu skupštinu na kojoj će dioničari, među ostalim, odlučivati o tome hoće li im se ove godine na ime dividende isplatiti 26,25 ili 52,5 milijuna kuna.

Uprava na čelu s Ninom Vargom najprije je krajem lipnja objavila poziv na skupštinu s prijedlogom odluke o zadržavanju lanjske dobiti od 16,3 milijuna kuna, ali uz isplatu ukupno 250 kuna dividende po dionici iz zadržanih dobiti prijašnjih godina.

Krajem srpnja, pak, iz društva za upravljanje PBZ-CO mirovinskim fondovima uputili su protuprijedlog da se iz kumuliranih zadržanih zarada isplati dividenda u iznosu 500 kuna po dionici.

Nesumnjivo si to mogu priuštiti

Tu vrstu inicijativa iz redova mirovinskih fondova i dosad su pokazivali u nekolicini kompanija, ali većinom su to ipak bili protuprijedlozi koji su više-manje bili u funkciji slanja poruke, ali ne i snage da se prijedlog stvarno i izgura jer su s druge strane uglavnom bili dioničarski blokovi s napolovičnom većinom. Ukratko, unaprijed su bili osuđeni na ne-prolaz. Ovaj put stvari nisu unaprijed zadane ili predvidive.

Čvrst krug dioničara oko obitelji Varga kakav je nekad bio više ne postoji. Prve dvije vlasničke pozicije u Čakovečkim mlinovima drže dva obvezna mirovinska fonda – AZ s 18,2 posto te PBZ-CO sa 16 posto dionica. Računajući još neke pozicije koje drže AZ fondovi, u njihovim je rukama danas oko 24 posto kapitala čakovečke kompanije.

Sve u svemu, mirovinci drže oko 40 posto, a nešto dionica ima i Croatia osiguranje. Usto, izgledno je da će se i nemalom broju malih dioničara svidjeti ideja dvostruko izdašnije dividende, a Čakovečki mlinovi to si nesumnjivo mogu priuštiti.

Tako iz PBZ-CO-a u obrazloženju protuprijedloga navode kako smatraju da inicijalnim skupštinskim prijedlogom dividende “ne dolazi do razumnog povrata za postojeće dioničare, posebno uzimajući u obzir financijsko stanje Društva”.

U najkraćem, financijsko stanje ocjenjuju “iznimno povoljnim”, a pritom apostrofiraju zanemarivu zaduženost, stabilne poslovne rezultate te snažnu bilancu. Među ostalim, kroz godine je ta uspješna čakovečka kompanija akumulirala mnogo zadržane dobiti.

“Kako Čakovečki mlinovi raspolažu s više nego dovoljnom razinom visokolikvidnih sredstava (novac u banci i blagajni plus depoziti kod banaka), isplata dividende po protuprijedlogu ne može utjecati na poslovnu stabilnost, a preostalo stanje likvidnih sredstava dovoljno je za pokrivanje svih budućih kapitalnih investicija ili poslovnih projekata potrebnih za normalno funkcioniranje poslovanja”, zaključuju u svom protuprijedlogu.Prema polugodišnjem izvješću kompanije, sredinom ove godine zadržana dobit dosegnula je 462 milijuna kuna (krajem prošle godine 460).

Uz više od 60 milijuna kuna na bilančnoj poziciji novca u banci i blagajni, kompanija ima i 195 milijuna kuna depozita. I ovogodišnji skupštinski prijedlog dividende predložen od vodstva kompanije, doduše, predstavlja osjetno povećanje u odnosu na prethodne dvije godine. Lani je dioničarima isplaćeno 100 kuna po dionici, a godinu prije 75 kuna.

U terminima dividendnog prinosa, nakon preklanjskih manje od jedan posto, po lanjskoj dividendi prinos je bio 1,25 posto, a predloženih 250 za ovu godinu implicira više od tri posto dividendnog prinosa.

Izglasa li se dividenda po protuprijedlogu, dioničari Čakovečkih mlinova ove će godine svakako biti među zadovoljnijima. Na tom tragu valja primijetiti i da je unazad mjesec dana cijena dionice porasla za više od 300 kuna.

Dosadašnja politika dividendi i akumuliranje zadržanih zarada dijelom su odražavali i investicijske odnosno akvizicijske planove.

No, očito je stav današnjih najvećih dioničara da je to moguće i uz daleko izdašnije dividende i da trenutačna kapitalna struktura te nabildane novčane pozicije u uvjetima praktično nultih kamata nije optimalna komkbinacija.

Manji formati privlačna niša

Uz matično društvo Grupu Čakovečki mlinovi danas čini šest ovisnih društava – čakovečki METSS, virovitički Trgocentar, donjostubički Trgostil, Trgovina Krk, lovranski Radnik Opatija te zadarski Vražap. Upravljački je postavljena na vertikalno integriranom poslovnom modelu, a iako je izrasla iz mlinarsko-pekarske proizvodnje glavninu prihoda danas joj nosi trgovina.

U njoj su se više orijentirali na manje formate prodavaonica, što je niša koja je u novije vrijeme opet sve zanimljivija i velikim trgovačkim lancima (pretežito sa super i hiper marketima), ne samo kod nas.

Upravo u trgovini posljednjih su godina Čakovečki mlinovi realizirali niz akvizicija i integracija maloprodajnih lanaca, a mnogi ne isključuju da se još poneki u dogledno vrijeme nađe na radaru.