Na Zagrebačkoj burzi ožujak je zaključen s jednim novim uvrštenjem dionica (Mon Perin), ali istodobno su s uređenog tržišta povučene dionice još jedne kompanije, Petrokemije. Iako zasad nema novih najava, realno je pretpostaviti da će još poneki od ukupno 98 vlasničkih vrijednosnih papira koji su trenutno uvršteni na ZSE u ostatku godine krenuti putem kutinske petrokemijske industrije.

Lani je, primjerice, burzu napustilo osam dionica, među kojima Karlovačka banka, PBZ, Dukat, PIK Rijeka, Spačva… Godinu prije izvršteno ih je dvadeset, a dvije godine prije petnaest. U međuvremenu je bilo i nešto prinova u burzovnoj ponudi, ali u znatno manjem broju.

Malo dioničara, malo trgovanja

Mnoge od dionica koje se “delistaju”, doduše, ni dok su bile na burzi nisu bile iz reda likvidnijih. Nerijetko se to pripisuje jako okrupnjenom vlasništvu i općenito malom broju tržišno raspoloživih dionica, a u slučajevima društava s predominantnim dioničarima s više od 95 posto udjela izvrštenja su često praćena i potpunim istiskivanjem malih dioničara.

Ipak, kod znatnog broja izvrštenih ili neuvrštenih dioničkih društava postoji i nemali broj malih dioničara. Njihove mogućnosti u pogledu prodaje u pravilu su skučenije nego kod dionica na burzi, iako je 20-ak dionica ili petina od ukupnog broja uvrštenih na uređeno tržište u cijeloj prošloj godini zabilježilo veoma skromne promete koji se mjere u desecima tisuća kuna.

S neuvrštenim dionicama neki će se obratiti glavnom dioničaru ukoliko je zainteresiran. Rijetki su primjeri društava koja imaju stalno otvorena vrata za ponude prodaje kroz svojevrsnu internu burzu. Mnogi imatelji “neburzovnih” dionica upućeni su zapravo na druge načine tražiti potencijalne kupce. Katkad, doduše, i zainteresirani kupci, a često su to takozvani torbari, nađu njih, šaljući na njihove adrese pisma s ponudom otkupa u cilju objedinjavanja veće količine dionica.

Ipak, vlasnici takvih dionica češće su u poziciji da sami moraju oglasiti namjeru prodaje. Na Njuškalu se primjerice trenutno mogu naći ponude za prodaju dionica Tankerske plovidbe, Pevexa, Ingre, Hotela Medena ili Haludovo, Proficia, UTD Raguse, ZEP-a. Njuškalo je vjerojatno i najpoznatija oglasna adresa, iako za trgovanje dionicama zapravo nije i najs(p)retnija, pa ni najsigurnija opcija.

U tom smislu načelno je najuređenija odnosno najsigurnija izvanburzovna opcija trgovinska platforma koju su razvile Hita vrijednosnice. Ta brokerska kuća kao dodatnu uslugu za svoje klijente već godinama razvija i nudi Hita OTC tržište, platformu koja omogućuje spajanje ponuda na prodaju i kupnju u realnom vremenu za dionice koje ne kotiraju na ZSE. Hita je pritom nezavisna treća strana koja posreduje između prodavatelja i kupca dionica.

Ponude na strani kupnje i/li prodaje putem Hita OTC-a, kao i povijesni pregled trgovanja mogu pratiti svi zainteresirani na internet stranici tog investicijskog društva. Trenutno su na njoj izložene ponude za kupnju i/li prodaju dionica 36 društava.

“Već godinama smanjuje se broj izdavatelja na Zagrebačkoj burzi te se pojavila potreba za sigurnim načinom trgovanja za neuvrštene dionice”, kaže Ivan Tadin, prvi čovjek Hita vrijednosnica, objašnjavajući razloge zbog kojih su pokrenuli OTC platformu. Za izlaganje naloga na njoj potrebno je postati klijent društva, pri čemu se otvaranje naloga za kupnju/prodaju ne naplaćuje.

Pri zaključenju transakcije kupac mora uplatiti sredstva, a prodavatelj mora registrirati dionice. Namira i prijenos vlasništva je u roku od dva radna dana nakon datuma transakcije i vrši se putem SKDD-a. Provizija se naplaćuje nakon izvršene transakcije. Unos nove tvrtke, koja još nije na Hita OTC-u, je bez naknade za klijente, ukratko opisuje postupak.

Neinformirani dioničari

Tijekom prošle godine na Hita OTC tržištu zaključene su kupoprodaje vrijedne 8,9 milijuna kuna, a u nešto manje od dva i pol mjeseca ove godine 2,3 milijuna kuna. Najveći prometi zaključeni su dionicama Pevexa i PBZ-a, a slijede ih Excelsa nekretnine, Aminess (nekadašnja Laguna Novigrad), Lucidus.

“Najveći problem predstavlja nam kako informirati dioničare tvrtki koje nisu uvrštene na burzu da se njihovim dionicama može sigurno trgovati putem naše platforme OTC”, kaže naš sugovornik. Ističe pritom i kako prema evidenciji Središnjeg klirinško-depozitarnog društva (SKDD) ima preko 400 dioničkih društava koja nisu uvrštena na Zagrebačku burzu.

U budućnosti se može očekivati nastavak trenda smanjenja broja izdavatelja na burzi, pa računa i na daljnji razvoj Hita OTC tržišta. Ukratko, vjeruje u potencijal rasta broja transakcija i prometa, a u tom smislu ohrabruje ga što se “broj upita za trgovanje dionicama neuvrštenih tvrtki postupno povećava”.

Za male dioničare takvih tvrtki izgledi u pogledu cijene načelno su svakako bolji ako se izlože na mjestu koje tehnički omogućuje “susret” ponude i potražnje nego na onima koja to to ne nude. Jedan od primjera na kojima se to očitovalo u razdoblju nakon povlačenja s burze su dionice PBZ-a, u kojemu mali dioničari drže simboličan postotak vlasništva, ali ih brojčano ima dosta. Doduše, samo još kratko jer od prijenosa svih preostalih dionica na glavnog dioničara PBZ dijeli tek upis skupštinski izglasane odluke o tzv. squeezeout-u u sudski registar.