U mjesecu ožujku, očekivano, financijskim tržištima i dalje dominiraju vijesti vezane za rusku invaziju na Ukrajinu. Ratno stanje prati se na dnevnoj bazi i trenutno se ne naziru prijeko potrebne pozitivne promjene. Sukladno navedenom, globalno tržište kapitala i dalje je u velikoj fazi oscilacija i svaka nova odluka povlači za sobom dozu nužnog opreza.

Inflacija obara rekorde

Jedna od sigurno najčešće spominjanih tema je sve prisutna inflacija koja “potiho” nadmašuje očekivanja analitičara i obara sve rekorde. U prethodnom mjesecu stopa inflacije u eurozoni dosegnula je novu rekordnu razinu od 7,5 posto. Španjolski statistički ured bio je prvi koji je objavio brzu procjenu inflacije u ožujku koja je pokazala da je CPI (indeks potrošačkih cijena) u zemlji iznosio 9,8% na godišnjoj razini u usporedbi sa 7,6% u veljači te je daleko iznad svih očekivanja analitičara (8%). Istog dana, Destatis (njemački savezni zavod za statistiku) objavio je da je Njemačka stopa inflacije također ubrzala u ožujku na visokih 7,3%.

Dok se Europa privikava na posljednje statističke objave, SAD se suočava s najvišom stopom inflacije unazad 40 godina. U mjesecu veljači iznosila je 7,9%, a mjesec ožujak nastavio je pratiti negativno uzlazni trend od 8,5% na godišnjoj razini.

Navedeno je rezultiralo dugo očekivanom reakcijom FED-a podizanjem referentne kamatne stope prvi puta od 2018. godine. FED je odlučio podići kratkoročnu kamatnu stopu za 0,25% na 0,50%. Tržišta očekuju da će ove godine kamatne stope biti podignute sedam puta, čime bi se referentna kamatna stopa podigla na 1,75%.

Trenutno stanje se znatno odrazilo i na troškove energije koji su u eurozoni u ožujku bili veći za 44,7% usporedno s istim mjesecom prethodne godine. Statistički podaci za Njemačku pokazuju da je energetska inflacija u ožujku porasla na 39,5% s 22,5% u veljači.

Ne nazire se rješenje trenutnim pregovorima s Rusijom o energetici, a sve se dodatno zakompliciralo odlukom ruskog predsjednika da europske zemlje od sada rusku naftu i plin plaćaju u ruskim rubljima. To je odbijeno od strane Njemačke i ostalih članica EU zbog kršenja važećih ugovora tako da još uvijek živimo u neizvjesnosti što će se dogoditi nakon što postojeći ugovori prestanu.

Oporavak CROBEX-a

Domaće tržište kapitala, nakon očekivane korekcije, bilježi blagi oporavak, CROBEX je završio mjesec s porastom od 4,94% dok je u usporedbi s istim razdobljem prošle godine u porastu 12,08% što pokazuje da su se oba indeksa oporavila od gubitka tokom veljače.

Podravka je nakon godine snažnog rasta prihoda predložila isplatu dividende u iznosu 13 kuna po dionici što je 4 kune više nego prethodne godine i implicira dividendni prinos od 2,1%, dok je Zagrebačka banka odobrila isplatu dividende od 6,27 kuna (dividendni prinos 8,83%). AD Plastik je uz izrazitu volatilnost predvodio regularno trgovanje dionicama sukladno velikoj izloženosti ruskom tržištu, dok je HT prednjačio u blok transakcijama.

Najtrgovanija dionica na Ljubljanskoj burzi uobičajeno je bila dionica Krke, dok je NLB predvodio u trgovanju dogovorenim transakcijama s protuvrijednosti od 3 milijuna eura. U ožujku 2022., SBITOP je porastao za 10,25% završivši mjesec na 1206,03 bodova. Dobar dio zasluga pripada dionici Krke koja je imala najveći rast cijene od 15,7% gledajući prošli mjesec i vratila veliki dio vrijednosti umanjene nakon ruske invazije na Ukrajinu.

U prilog oporavku slovenskog tržišta svakako su pomogle korporativne akcije Krke i Petrola o prijedlogu dividende. Krka je predložila dividendu u iznosu od 5,63 eura (dividendni prinos 5,85%) dok je Petrol krajem prošlog mjeseca predložio dividendu u iznosu od 30 eura (dividendni prinos 5,98%).