Problem "mrtvih" kompanija koje su uvrštene na Zagrebačkoj burzi (ZSE), a uporno ne poštuju njezina pravila podijelio je financijsku zajednicu.

Prošlotjedna javna opomena za 12 tvrtki koje u propisanom roku nisu objavile financijsko izvješće još je jednom potakla pitanje kako efikasno osigurati provedbu pravila Burze, ali i zakonskih odredbi koje bi trebale osigurati transparentnost prema ulagačima. Među opomenutima nalaze se VIS u stečaju, Tankerkomerc, PAN Trgopromet, Olympia Vodice, Jadran Film, Imunološki zavod, Hoteli Haludovo, Helios Faros, Elektropromet, DTR, Dalma i Brionka. U pravilu, riječ je o "ponavljačima" kojima ovo nije prvi takav prekršaj, a Zagrebačka ih burza uglavnom kažnjava javnim opomenama. Navedena skupina tek je vrh ledenog brijega. Podaci ZSE-a otkrivaju da je tijekom ove godine prema 57 izdavatelja izrečena neka od mjera zaštite tržišta.

Izrečene su 72 nejavne i 33 javne opomene, iz čega je vidljivo da postoji određeni broj društava koja opetovano krše pravila Burze. Međutim, kako kažu na ZSE, od 2010. i uvođenja prakse izricanja opomena zamjetan je određeni napredak u disciplini izvještavanja. Na pitanje koje se još kazne mogu izreći, s burze objašnjavaju kako uz javne i nejavne opomene mogu izreći i novčanu kaznu što su u više navrata, ovisno o ponavljanju neispunjenja obveze i drugim okolnostima, i učinili. No, postoji i krajnje rješenje, a to je izbacivanje neposlušnih kompanija. Predsjednica Uprave ZSE, Ivana Gažić, kaže kako sama činjenica da je izrečena javna opomena predstavlja signal ulagateljima, ali i samom izdavatelju, da se radi o kompaniji koja se ne odnosi u dovoljnoj mjeri korektno prema svojim dioničarima, ali i cjelokupnoj financijskoj javnosti.

"Međutim, kašnjenje s dostavom izvješća nije samo po sebi razlog za prestanak uvrštenja izdavatelja. Pravila Zagrebačke burze propisuju postupak provjere ispunjenja uvjeta burze kako u području dostave financijskih izvještaja, tako i u drugim obvezama. Prestanak uvrštenja je doista krajnja sankcija i do sada Burza nije posegnula za tom mjerom", tvrdi Gažić. Nevoljkost posezanja za drastičnom mjerom Gažić pojašnjava pravnim posljedicama koje bi iz toga proizašle po male dioničare. "U slučaju da dođe do prestanka uvrštenja odlukom burze, dioničari ne bi imali pravo na pravičnu naknadu prema čl. 332. Zakona o tržištu kapitala (ZTK), a na društva koja nisu na burzi ne primjenjuje se ni Zakon o preuzimanju dioničkih društava", naglašava čelnica Zagrebačke burze.

U tom kontekstu, vrijedi napomenuti da se u ranije navedenoj skupini 12 tvrtki kriju tri slučaja gdje je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) još 2007., odnosno 2010. donijela rješenje o obvezi davanja ponude za preuzimanje, ali do dana današnjeg to se nije dogodilo. To su slučajevi Jadran filma, Brionke i Elektroprometa. Osim toga, od tih 12 kompanija, samo u Tankerkomercu država nije među prvih 10 dioničara. S takvim pristupom ZSE-a slaže se i Darko Brborović, predsjednik Uprave OTP Investa. "Uklanjanje dionica takvih poduzeća s burze nikako nije dobro rješenje jer će time biti oštećeni mali dioničari", ocjenjuje Brborović.

Hanfa pak tvrdi kako u ovakvim slučajevima ne izriče novčane kazne, već u slučaju kršenja zakonskih odredbi poduzima nadzorne mjere propisane ZTK-om i/ili podnosi optužne prijedloge nadležnim prekršajnim sudovima. O broju optužnih prijedloga uputili su nas na godišnje izvješće, a u lanjskom stoji da je regulator podnio tri optužna prijedloga koji se odnose na neobjavu financijskog izvješća. S druge pak strane, Tonći Korunić, član Uprave Intercapitala, rezolutno traži izbacivanje takvih kompanija i to što prije. "Burza po svaku cijenu mora štititi integritet i funkcioniranje tržišta, što se radi inzistiranjem na poštivanju pravila – te ih jednostavno delistati", kaže Korunić.

Prema njegovu mišljenju, potrebno je odvojiti zdrave i perspektivne tvrtke koje su svojevoljno prihvatile pravila kotiranja na burzi sa svim troškovima koje to nosi, od onih koje to nisu željele ili još uvijek ne žele. "Dok se to ne napravi koncept burze i dioničarstva kod nas će biti korumpiran i defektan u odnosu na zemlje koje su taj koncept izmislili i uspješno primjenjuju u privređivanju, otvaranju novih radnih mjesta i stvaranju novih vrijednosti kroz investiranje upravo putem tržišta kapitala", dodaje Korunić.

Što se tiče argumenta o zaštiti malih dioničara i čl. 332 ZTK, Korunić smatra kako je taj institut namijenjen onim ulagačima koji su dionice kupili u sklopu inicijalne javne ponude – a takve kod kršitelja nije bilo. "Dioničari tih društava – bilo da se radi o onima koji su dionice kupili od države u procesu privatizacije iz 90-ih ili onih koji su kupili preko JDD kotacije – morali su znati da se ne radi o prvoklasnoj robi i da ovi instituti za zaštitu malih ulagača za njih ne vrijede. Dioničari tih društava, ako smatraju da im je time nanesena šteta mogu tužiti uprave tih društava ili sama društva", smatra Korunić.