Početak tjedna bio je svakako traumatičan za ulagače na svjetskim burzama, pa tako i na Ljubljanskoj na kojoj je pad od četiri posto uvjerljivo najteži jednodnevni još otkako je Rusija u veljači 2022. pokrenula invaziju na Ukrajinu, a mnogima je preko noći ispario cijeli polugodišnji rast.

No, nije sve burzovna Hirošima jednako pogodila, pa je tako slovenski indeks Sbitop izgubio “samo” dva mjeseca burzovnog rasta, piše ljubljansko Delo, navodeći da je burzovni indeks i dalje 22 posto viši nego što je bio posljednjeg dana 2023. godine, a rast u 2024. i s tim je padom veći od cijelog prošlogodišnjeg.

Sadržajno drugo tromjesječje
Pad dionica na Ljubljanskoj burzi krenuo je još prošle srijede s 0,7-postotnim padom indeksa, a kroz četiri dana pad je prešao granicu od sedam posto. No, s padom je došlo i do znatnog povećanja opsega trgovanja, pa je tako ukupna trgovina s dionicama NLB-a dosegla 1,8 milijuna eura, što je peti najveći domet otkako je ta dionica jedne od najvećih regionalnih bankarskih grupacija uvrštena na burzu. I s Krkinim je dionicama sklopljeno iznadprosječnih 1,2 milijuna eura novih poslova.

Dionica NLB-a u ponedjeljak je iznosila 6,5 posto, dok je farmaceutska kompanija iz Novog Mesta prošla puno bolje – Krkine su dionice izgubile samo 2,6 posto vrijednosti. No, i pored tako dubokih padova, ovogodišnje su krivulje rasta i dalje iznimne, a pritom na treba zaboraviti da je Ljubljanska burza već prošle godine narasla za gotovo petinu.

Dionice Nove ljubljanske banke povećale se ove godine za čak 44 posto, a prinos je okruglih 50 posto. Pritom je NLB je u prvom polugodištu za petinu povećala, dok se u drugom polugodištu očekuje ipak znatno skromniji rast budući da je već u zadnjem prošlogodišnjem tromjesječju zaustavljen rast kamatnih stopa.

Prilikom prošlotjedne objave rezultata u drugom tromjesječju u kojoj je istaknuta kako su se “živahna kreditna dinamika, stabilno i sve bolje poslovno okruženje u regiji jugoistočne Europe (SE) kao i snažni operativni trendovi odrazili na dobit nakon oporezivanja od 152 milijuna eura, što predstavlja kvartalni rast od 9%”, predsjednik Uprave Blaž Brodnjak istaknuo je:

“Imali smo doista vrlo sadržajno drugo tromjesečje – ne samo za NLB Grupu, već za sva tržišta u našoj matičnoj regiji, gdje je gospodarska aktivnost ojačala. To se ponajviše očituje u snažnoj kreditnoj aktivnosti NLB Grupe, gdje su bruto krediti klijentima ove godine porasli za 5 posto, posebice u segmentu stanovništva”, istaknuo je Brodnjak najavivši u narednom srednjoročnom razdoblju “nekoliko koraka koji će značajno obilježiti poslovanje NLB Grupe”.

Krka koja je također prvo polugodište završila sa čak 30-postotnim rastom dobiti u odnosu na prošlu godinu, do kraja 2024. očekuje također približno jednaku dobit kao lani. Ukupno je vrijednost dionice u prvih šest mjeseci skočila za 19 posto, a zajedno s dividendom prinos doseže približno četvrtinu.

Čeka se kraj kolovoza
Ostala društva iz prve burzne kotacije objavit će polugodišnje poslovanje krajem kolovoza, a prema nacrtima u njihovom bi slučaju rast dobiti trebala biti manja od rasta tečaja. Luka Koper, primjerice, ove godine očekuje manji rast dobiti nego u 2023. godini, a polugodišnji će rezultati vjerojatno otkriti i razmjere poteškoća nastalih nakon što su se neke tankerske kompanije odlučile za preusmjeravanje u druge luke budući da im je plovidba u vodama Zaljeva postala previše opasna.

No, i u slučaju Luke Koper, tečaj dionice ove se godine svejedno povećao za petinu, čak i kad se uključi 4-postotni pad s početka tjedna. Globalna burzovna gibanja odrazila su se i na povećanje cijena obveznica, dok su očekivani povrati “proklizali” – očekivani prinos u slučaju slovenskih obveznica na međunarodnom je tržištu pao ispod 3% i najniži je od rujna 2022.