Među nadzornicima kompanija koje kotiraju na burzi svega 19 posto žena

Autor: Suzana Varošanec , 15. studeni 2015. u 22:00
Direktiva EU nalaže da u odborima društava do 2018. godine kvota naraste na 40 posto

I brojne studije potvrdile su pozitivnu vezu između rodne različitosti na najvišoj razini upravljanja i financijskog poslovanja društva.

Zastupljenost žena u Nadzornim odborima domaćih kompanija listanih na burzi iznosi 19%, a u državnim tvrtkama 26%, pokazuje se na uzorku 1000 velikih tvrtki.

Istraživanje o zastupljenosti žena na upravljačkim funkcijama predstavljeno je na panelu Hrvatske udruge žena u pravnoj profesiji u HUP-u, uz preporuku za otvaranje javne rasprave kako bi i Hrvatska, usklađivanjem s EU Direktivom, zakonski regulirala obveznu žensku kvotu. Riječ je o Direktivi kojoj je cilj povećanje broja žena u korporativnim odborima diljem EU kao i postavljanje minimalne kvote od 40% među neizvršnim direktorima društava koja kotiraju na burzama do 2018., a u privatnim kompanijama do 2020.

Usvojena je prije tri godine u EU Parlamentu, a sad je u završnoj fazi donošenja te raspravi pred Vijećem EU. Članice Unije već je implementiraju, pa je Njemačka propisala žensku kvota od 30% za kompanije na burzi, a Francuska 40%. U vrijeme donošenja Direktive zastupljenost žena u vrhu najvećih listanih društava u EU iznosila je svega 13,7%. Pokazalo se i da je podiskorištenost vještina visokokvalificiranih žena gubitak potencijala za gospodarski rast EU.
 

Naime, jedino potpuno mobiliziranje svih raspoloživih ljudskih resursa može dovesti do uspješnog natjecanja u globaliziranom gospodarstvu. I brojne studije potvrdile su pozitivnu vezu između rodne različitosti na najvišoj razini upravljanja i financijskog poslovanja društva. Direktivi je prethodilo dugo razdoblje u kojem su članice i institucije EU imale samoregulirajuće mjere za smanjenje podzastupljenosti žena na čelnim korporativnim funkcijama.

One su se pokazale kao spore i neefikasne, a nasuprot tome, značajnije pomake bilježile su one zemlje koje su predviđale obvezujuće mehanizme za ciljana društva. Neke zemlje, naime, propisuje kvote ili samoregulirajuće mjere samo za listana društva, neke za velika društva, a treće za javna. U prilog kvota u Hrvatskoj u raspravi u HUP-u istaknuta je i činjenica da je DIP izvijestio pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova kako nijedna izborna lista nije zadovoljila postojeći kriterij, pa slijede prekršajne prijave.  
 

Komentirajte prvi

New Report

Close