Kroz slučaj Agrokor često je prozivana i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga. Je li ta institucija mogla spriječiti jamstva koja su odobravala Agrokorova društva,  poslovanje s faktoringom, repo ugovore…, a za što ih se proziva, te bi li zbog propusta ulaganja mogle nastupiti tužbe prema mirovinskim društvima razgovaramo s predsjednikom Upravnog vijeća Hanfe Petrom Pierreom Matekom. 

Jedna od prozivki bila je navodna vaša odgovornost za izdana jamstva Agrokorovih tvrtki?
Kompanije čije dionice kotiraju na burzi dužne su određene informacije javno objaviti kako bi se svi ulagači s tim informacijama upoznali i ugradili ih u svoje procjene. Nije uloga Hanfe tumačiti javnosti kakva je situacija u pojedinoj kompaniji, primjerice je li prezadužena, je li preuzela prekomjerna jamstva… To bi bilo i opasno jer implicira da bi država bila suodgovorna za poteze ulagača na burzi. 

Odobrena jamstva i gubici tvrtki u kojima mirovinski fondovi imaju udjele otvaraju pitanje odgovornosti mirovinskih društava…
Sva društva svaku svoju odluku moraju potkrijepiti adekvatnom analizom. Jamstva koja su bila javno objavljena su prema tome trebala biti uzeta u obzir u tim analizama i sukladno tome utjecati na procijenjenu vrijednost dionice. Nerealno je očekivati da će svaka investicijska odluka donijeti dobit. One potencijalno uvijek mogu završiti gubitkom. Ono što je bitno jest je li odluka bila donesena u skladu s pravilima struke. S obzirom na sukob interesa koji postoji kada su članovi nadzornog odbora neke kompanije ujedno zaposlenici ili članovi uprava mirovinskih društava, bitno je da članstvo u nadzornom odboru bude potpuno odvojeno od investicijskog procesa. Ono što će članovi NO-a odlučivati stvar je njihove individualne odluke i odgovornosti i nije predmet zakona o mirovinskim fondovima.

Ipak, u nekim krugovima već se govori o mogućim tužbama… Tko ih može podnijeti?
Takva vrsta zahtjeva bi se vjerojatno temeljila na odredbama zakona koje govore o dužnosti mirovinskog društva i njegovih zaposlenika da postupaju savjesno i pošteno, u skladu s pravilima struke i najboljim interesima članova mirovinskih fondova. Zakon propisuje i odgovornost mirovinskoga društva prema članovima fondova za štetu koja bi nastala u slučaju suprotnog postupanja. Zato bi u tom slučaju prvo trebalo dokazati takvo postupanje, a nakon toga još i postojanje štete. Hanfa ne može naložiti naknadu štete. Odgovarajuće postupke mogla bi pokrenuti depozitna banka fondova ili sami članovi.

No zbog samog Agrokora mirovine neće biti puno niže? 
Ne. Plašenje javnosti s izgubljenim milijardama je tendenciozno i služi svrsi dovođenja u pitanje mirovinske reforme bez nuđenja kvalitetnog alternativnog rješenja.

Prozivani ste i zbog faktoringa..
Već smo govorili da je Hanfa utvrdila da se faktoring u velikoj mjeri koncentrirao na financiranje Agrokora i da smo o tome informirali druga relevantna tijela. To je poslovni model koji su faktoring društva odabrala – o njemu možemo imati svoje mišljenje – ali time ona nisu prekršila nijedan propis. Specifičnost ove situacije je što su neki dobavljači Agrokora pristajali na izniman rizik koncentracije prema jednom kupcu, pa i putem regresnih jamstava, što je na kraju ugrozilo i njihovu opstojnost. Za to su sigurno dobavljači imali poslovnih razloga, ali to već govori o nepostojanju sustava upravljanja rizikom kupca. Drugi važan aspekt je odgađanje roka usklađenja poslovanja faktoring društava sa Zakonom o faktoringu.

Dakle, da je Ministarstvo financija na vrijeme naložilo usklađenje, reakcija je mogla biti bolja?
Da, jer bez zakona Hanfa nije imala nadzornih alata i ovlasti za intervenciju, čak i da su faktoring društva radila nešto protuzakonito. U prijelaznom razdoblju ta društva nisu bila faktoring društva u smislu Zakona, pa im nismo mogli izricati nadzorne mjere.  Da su bili usklađeni, mogli smo, primjerice, naložiti kvalitetnije upravljanje rizikom koncentracije.  

Niste ni bili zadovoljni zbog sklopljenih repo ugovora kojima se je financirao Agrokor? 
Čim smo primijetili da su se neki subjekti pod našim nadzorom počeli baviti financiranjem Agrokora umjesto svojim poslom, proveli smo nadzore i izrekli veći broj prilično oštrih mjera. Neki su prestali sklapati takve ugovore, a neki su nastavili poslovati kao najobičnije trgovačko društvo. Agrokor je pokazao da je propusta puno i što treba mijenjati… Ako se žele spriječiti gubici uzrokovani individualnim ulaganjima, moglo bi se propisati još veću diversifikaciju portfelja mirovinskih fondova. Očigledna je i velika izloženost u državnim obveznicama. Ako se, pak, utvrdi da sukobi interesa u odnosu na vlasnike mirovinskih fondova ili političare nisu dovoljno obuzdani postojećim kontrolnim mehanizmima, jedna drastična mjera moglo bi biti smanjenje ulaganja u Hrvatsku ili zamjena aktivne strategije ulaganja pasivnom. Područje faktoringa zahtijeva puno opsežnije i dublje analize: faktoring uglavnom nigdje nije reguliran, a ako se žele značajno ograničiti rizici od propasti faktoring društava, trebalo bi ih značajno opteretiti kapitalnim i drugim zahtjevima.