Razvoj hrvatskog tržišta kapitala ide dobrim smjerom premda ide nešto sporijim tempom, no njegova je važnost iznimna za domaće gospodarstvo i najveća prednost koju ima za ulagače je usklađenost s europskom regulativom.
Poručio je to čelni čovjek Hanfe Petar-Pierre Matek na konferenciji Zagrebačke škole ekonomije i managementa pod nazivom "Redizajniranje globalnih i regionalnih financija" koja se u četvrtak održala u Zagrebu.Govoreći o izgradnji konkurentnih financijskih tržišta na uspješnim primjerima Poljske i Malte, bivši čelnik Varšavske burze, koja je postala 'London istoka Europe', Ludwik Sobolewskin istaknuo je da tržište kapitala mora rasti organski i postepeno. "Najznačajnija aktivnost burze je privlačenje što većeg broja ulagača i kompanija koje se žele izlistati", istaknuo je Sobolewski. Kolika je važnost Varšavske burze danas najbolje govori činjenica da na 'Londonu istoka Europe' kotiraju kompanije iz svih zemalja srednje i istočne Europe, među kojima zasad još nema nijedne domaće kompanije. "Hrvatska mora već danas započeti stvaranje bazena likvidnosti u koji će moći zagrabiti privatni ulagači i kompanije.
Kreiranje takve univerzalne platforme je jedan od preduvjeta rasta i razvoja kapitalnih tokova", istaknuo je Sobolewski. Upravo je manjak likvidnosti najveća boljka domaće burze koju zbog toga zaobilaze veliki strani igrači, no iz dana u dan ju prerastaju i najveći domaći institucionalni ulagači, obvezni mirovinski fondovi kojima imovina pod upravljanjem kontinuirano raste zahvaljujući obveznim mjesečnim uplatama doprinosa članova. Posebnu pozornost okupljenih financijaša privukao je glavni ekonomist Nomura Research Instituta Richard Koo. U predavanju pod nazivom 'Bijeg iz recesije bilanci' Koo je rekao da je velika likvidnost što su ju središnje banke u svijetu upumpale u ekonomije uspjela je povećati novčanu masu i kreditiranje, no gospodarski oporavak je izostao je zbog nekretninskih balona. Dok tijekom faze napuhavanja imovina u bilancama raste, čim balon pukne, imovina ostaje bez vrijednosti, dugovi ostaju, a tvrtke i države odlaze u bankrot.
Nekretninski baloni
Slično kao i u Velikoj depresiji
Današnja situacija u kojoj se sva slobodna novčana sredstva koriste tek za otplatu dugova, a o novim zaduženjima nitko ne razmišlja, dogodila se tijekom 1930-ih godina u SAD-u. Tijekom Velike Depresije američki BDP pao je za 47 posto, a slična su bila i japanska iskustva u čak nekoliko navrata. Njemačka je jedini primjer među razvijenim zemljama koja nije imala problema s nekretninskim balonima, već u njoj cijene stanova ne rastu posljednjih 20-ak godina, rekao je Richard Koo iz Nomura Research instituta.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.@Funky
Nemoj tako.Gledam sliku i vidim odlucnost,hrabrost i smionost u ocima gospodina Pierra. Nije ovo osoba kojom se moze manipulirat vec naprotiv. Kad pogledam ove mudre izjave “njegova je važnost iznimna za domaće gospodarstvo i najveća prednost koju ima za ulagače je usklađenost s europskom regulativom” mogu reci da ce ovo ostati zapisano zauvijek uz bok Einsteinovoj teoriji relativiteta i slicnim dostignucima. Kamo srece da imamo vise ljudi poput gospodina Pierra na vaznim funkcijama tj. ljudi na koje ne moze uticat nitko pa ni stranka,krupni kapital ili ne daj Boze politika. Ljudi koji nisu nicije lutke na koncu. Ovo su ljudi ne za Hrvatsku danas nego ljudi za hrvatsko sutra i preksutra,ljudi za sve sisteme. Ljudi poput gospodina Pierra su ljudi koji ovu zemlju sigurno nece izvuc iz krize vec je jos dublje gurnit u balkansko blato,ali ce na tome putu barem nekima vratit osmjeh na lice. To su ljudi kojima je zakon, pravda i boljitak iznad svega. Pokazao je to gospodine Pierre vec na primjerima LRH,BELJA,a siguran sam da ce to pokazivati i u buduce po potrebi. To je jednostavno taj nepokolebljivi tip borca za pravdu nesto poput alanfordovskog Superhika. Otima sirotinji da bi dao bogatima. Put ovog gospodina me nevjerojatno podsjeca na karmu naseg gospodina Ive Sanadera i gospodina Ratka Cacica i ukazuje kao i mnogo puta do sada da je u Hrvatskoj sve moguce i da mozes sve kolko god hoces,ali pitanje je da li mozes dokle hoces. Volio bi jednog dana gledat ovog gospodina u drustvu navedene gospode. To bi mi sa znanstvenog pristupa bila daleko veca satisfakcija nego dobitak na lotu. Zelio bi potvrdit teoriju kao i kod Ive i Ratka i vidit kako sva ta bahatost nestaje u trenu sa gubitkom politicke zastite i da se radi o nicem drugom nego o jednoj maloj placljivoj pichkici. Zelim gledati prijenos na TVu gdje ga sudac pita da se izjasni o krivnji,a njemu grlo suho u tolikoj mjeri da mu se promjenila boja glasa. Zelim vidjeti kapljice znoja na ovom uzdignutom celu. Zelim vidjeti tu gestikulaciju u sudnici. Gubici u koje me je ovaj gospodin uvalio jednim potezom pera na odredjena rjesenja koja niti razumije,a vjerujem nije ni procitao su ipak na kraju mjerljivi i sva sreca podnosljivi,a gledat ovo sto sam napisao bi mi bilo neprocjenjivo.
jel ti linić mapisao ovaj tekst ili imaš slobodu svakih 6 mjeseci nešto sam reći z atisak (naravno nakon što linićeva tajnica redigira tekst).
[emo_plazi]
Da zato stranci i kupuju sto se tako razvija i sto sve kod nas funkcionira sudovi i zakoni 🙂
Glupo je pitati tisuću puta jedno te isto: ima li nade da mirovinski portfelji
dodaju još neke dionice ZSE..ili će ovako ostati još slijedećih 128 godina.?
Uključite se u raspravu