Tvrdnja da mali ulagači u dionice prepoznaju trend na burzi tek kad je on u zreloj fazi, odnosno pri kraju – što ponekad može donijeti dobru zaradu, ali najčešće završi gubicima – ove bi godine mogla biti poljuljana. Naime, sve više malih investitora, nakon što su imali značajnu ulogu u dizanju svjetskih burzi na rekordne razine, sada se okrenuo novoj taktici – pokušavaju zaraditi na padu cijena dionica. Prema podacima internetske trgovinske platforme eToro koja ima i značajan broj korisnika iz Hrvatske, od siječnja do kolovoza ove godine broj novootvorenih “kratkih” pozicija bio je 61 posto viši nego lani te 41 posto viši nego 2020. kada su svjetske burze zbog izbijanja pandemije proživjele najbrži i najdublji pad vrijednosti u modernoj povijesti. Istovremeno, neki od najvećih investicijskih fondova s čijim se udjelima trguje na burzi (ETF), a koji ostvaruju dobit na padu vrijednosti dionica bilježe rekordne priljeve novca ulagača.
Što je ‘shortanje’?
Manje upućeni u svijet burzi smatraju da se na dionicama može zarađivati samo ako im cijena raste. Međutim, “vukovi s Wall Streeta” pronašli su još odavno način i kako zarađivati kada tržište krene prema dolje. A to se kad-tad mora dogoditi. Zarađivanje na padu vrijednosti dionica omogućuje “kratka prodaja”, poznatija pod engleskim nazivom “shorting”. Pojednostavljeno rečeno, “kratka prodaja” počinje kada investitor koji smatra da određena dionica ima potencijala za pad posuđuje određenu količinu od najčešće velikog ulagača, prvenstveno investicijskih ili mirovinskih fondova. Za taj paket dionica investitor vlasniku dionica isplaćuje jamstvo u visini trenutne burzovne vrijednosti tih dionica.
Čim ih dobije, investitor te dionice prodaje na burzi. I zatim čeka. Ako se obistine njegova očekivanja da će cijena tih dionica pasti, zaradio je. Ako tržište krene u suprotnom smjeru, u problemu je. Kad cijena, primjerice, padne za 20 posto, investitor ponovno kupuje te dionice, sada po nižoj cijeni, u količini u kojoj ih je posudio. Dionice vraća vlasniku koji mu isplaćuje jamstvo. Investitor tako ima novac od jamstva i zaradu od 20-postotne razlike u cijeni po kojoj je prodao i potom opet kupio dionice. Iako se još prije desetak godina govorilo da bi se kratka prodaja mogla dopustiti i u Hrvatskoj, od toga na kraju nije bilo ništa, vjerojatno i zbog potonuća zanimanja za dionice nakon krize 2008. godine. Zbog teoretskog znanja i iskustva koje traži, ali i financijskih zahtjeva jer paketi koji se posuđuju često vrijede stotine tisuća, pa i milijune eura, posudba dionica i općenito kratka prodaja nije primjerena za male ulagače. Zato je toj skupini ulagača na raspolaganju posredno izlaganje takvoj investicijskoj taktici, ponajprije kroz ETF-ove koji su usponom internetskih trgovinskih platformi postali vrlo dostupni.
Okretanje kratkoj prodaji zamjetna je promjena u razmišljanju dijela današnjih malih ulagača. Naime, ta skupina investitora desetljećima se na burzi pojavljivala samo u “dobrim vremenima”, a u onim lošim odlazili su s tržišta, često podvijena repa. Podsjetimo, tijekom pandemijske 2020. te 2021. burze u razvijenim državama, ponajprije SAD-u, svjedočile su brzom i oštrom oporavku cijena dionica nakon prvotnog šoka pojavom koronavirusa. Zahvaljujući doslovnom dijeljenju novca na koji se odlučila američka vlada kako bi potaknula oporavak od pandemijske krize, dobar dio građana odlučio je dobiveni novac uložiti u dionice što je američke burzovne indekse lansiralo na rekordne razine.
Međutim, uoči proljeća započela su “loša vremena” na burzama zbog neizvjesnosti koju je izazvala ruska agresija na Ukrajinu te snažno podizanje kamatnih stopa za koje se odlučio američki Fed, a kasnije i europski ECB, kako bi “ohladili” inflaciju. Dobar dio malih investitora napustio je ove godine tržište, slijedeći višedesetljetnu praksu. Međutim, dio njih je ostao i odlučio vratiti barem dio izgubljenog kroz ulaganje u fondove koji zarađuju na kratkoj prodaji.
Golemi priljevi u fondove
Valja naglasiti kako je kratka prodaja riskantna taktika, čak i u sklopu općenito rizičnog ulaganja u dionice. Naime, tržište u padu s kojeg odlaze prestrašeni ulagači često prolazi kroz iznenadne skokove. A to ulagačima koji se odluče za “shortanje” donosi gubitke. Upravo tako nešto dogodilo se tijekom listopada. Od početka godine do kraja trećeg tromjesečja S&P 500 indeks zabilježio je pad od 25 posto. To je treći najlošiji rezultat tog indeksa u prvih devet mjeseci od daleke 1931. godine, izračunali su u Bloombergu. Međutim, u listopadu je zabilježen najveći dvodnevni rast S&P-a 500 od 2020. od gotovo 5 posto Među malim ulagačima novootkriveni alat za generiranje zarade rezultirao je golemim priljevom novca u ETF-ove koji zarađuju na padu cijena dionica. Tijekom ove godine takvi su fondovi privukli 5,8 milijardi dolara kapitala. O kakvome se skoku radi dovoljno govori podatak da su u cijeloj 2021. takvi ETF-ovi privukli 5,1 milijardu dolara. Pandemijske 2020. u takve se fondove slilo 11,8 milijardi dolara. Najpopularniji ETF takve vrste ove je godine ProShares Short S&P500 ETF koji je do sada privukao 2 milijarde dolara, najviše u jednoj godini od osnutka. Što se tiče pojedinačnih dionica, na eToru su najpopularnije za kratku prodaju dionice iz tehnološkog sektora: Tesla, Bed Bath & Beyond, Alibaba Holding Group i Nvidia. Chris Zaccarelli, investicijski direktor tvrtke Independent Advisor Alliance ističe za Bloomberg kako je kratka prodaja dionica zahtjevna taktika, čak i za profesionalce.
“Teoretski, vaš gubitak može biti potpun. S kratkom prodajom bih bio vrlo oprezan sve dok nemam dovoljno znanja i iskustva za to”, poručuje Zaccarelli.
