Na Zagrebačkoj burzi danas napokon kreće listanje prvih dvaju ETF ili exchange traded fondova. Tu je novost još prije pola godine najavio čelnik Hanfe Ante Žigman potvrđujući da je Hanfa zaprimila zahtjev za odobrenje prospekta za uvrštenje.

Za prvo domaće listanje “burzovno trgovanih fondova”, čijim se udjelima trguje na burzi kao i svim drugim dionicama, pobrinula se InterCapital grupa, odnosno njezino društvo za upravljanje imovinom (ICAM).

Jedan ETF bit će vezan uz CROBEX 10tr, tj. indeks 10 najlikvidnijih dionica na ZSE, a drugi uz njegov slovenski pandan, SBITOP, koji uključuje 11 najtrgovanijih slovenskih dionica.

Efikasan instrument

Kako ETF u pravilu prati izvedbu odabranog burzovnog indeksa, on predstavlja vrstu pasivnog investiranja, čime je taj proizvod posebice pogodan za male ulagatelje koji žele ulagati u dionice najkvalitetnijih kompanija, ali sami nemaju dovoljno znanja i drugih resursa za ulaganja u pojedinačne dionice, ističu u ICAM-u.

Slična argumentacija obično prati i “klasične” indeksne fondove, no ponajprije zbog tehnoloških značajki ulaganje putem ETF-ova je, među ostalim, jednostavnije pa su ETF-ovi globalno već duže vrijeme najbrže rastući segment industrije upravljanja imovinom.

U tridesetak godina od pojave prvih ETF-ova u svijetu, njihov broj do danas je premašio 2300, a imovina pod upravljanjem sedam bilijuna dolara.

Industrijske udruge, pak, procjenjuju da će već u narednih pet godina njihova imovina premašiti onu aktivno upravljanih tradicionalnih fondova, navode u ICAM-u. S 15-ak godina staža u tom biznisu i oko tri milijarde kuna imovine pod upravljanjem slove za vodećeg nezavisnog “asset managera” u nas, a današnjim iskorakom, kažu, otvaraju novu stranicu poslovanja.

Iako fondovska industrija u Hrvatskoj pamti daleko bolje dane, posebice u segmetu dioničkih fondova i kad su posrijedi mali ulagači čije se povjerenje poprilično poljuljalo na ročito sa slučajem Agrokor, u InterCapitalu vjeruju da bi se stvari mogle promijeniti s pogodnostima koje pružaju ETF-ovi kao troškovno efikasan financijski instrument.

Nadaju se da će domaći ulagači, osim jednostavnog ulaska i izlaska iz ETF-a ili činjenice da su dividende koje on prikupi neoporezive, prepoznati i priliku da kroz ETF kupuju najbolje slovenske dionice u kunama, prepoznati priliku da, primjerice, kroz ETF kupuju najbolje slovenske dionice u hrvatskim kunama, bez potrebe da angažiraju skrbnika, mijenjaju kune za eure i plaćaju porez na dividendu po odbitku u Sloveniji.

Računaju i s činjenicom da pokretanje ETF-ova na burzi dolazi u trenutku povijesno niskih kamata. Prinosi dionica iz CROBEX10 ili SBITOP indeksa u proteklih 10 godina idu u prilog takvim očekivanjima.

Primjerice, one iz Crobex10 u tom su razdoblju prosječno godišnje isplaćivale dividende u visini od 4% ulaganja, dok je taj dividendni prinos za slovenske dionice u istom razdoblju iznosio i 5%. U ovoj godini, obilježenom pandemijom, dividendni prinos CROBEX10tr indeksa je 1,5, a SBITOP indeksa 4,2%.

“Vođeni našom misijom razvoja domaćeg tržišta kapitala kroz inovacije i primjenu najboljih međunarodnih praksi asset management industrije, razvili smo proizvod za koji čvrsto vjerujemo da će biti iznimno atraktivan svim potencijalnim investitorima”, kaže Hrvoje Čirjak, član Uprave ICAM-a.

Dostupna knjiga udjelničara

Namjera im je, kaže, iduće godine uvrstiti ista dva fonda i na Ljubljanskoj burzi, čime će se omogućiti i jednostavnost ulaganja u hrvatske dionice slovenskim investitorima. S listanjem prvih ETF-ova na ZSE dolaze i novi pojmovi poput indikativnog NAV-a (iNAV), a ta vrijednost ETF-a tijekom dana će se objavljivati uz osvježavanje svakih 60 sekundi.

Usto, mnogi u svemu kao važan iskorak vide i to što će SKDD voditi knjigu udjelničara koja će biti dostupna. Kad je posrijedi likvidnost, iskorak je u tome što će tu biti održavatelj tržišta (u konkretnom slučaju Interkapitalova brokerska kuća) s ugovornom obvezom kupnje i prodaje dionica ETF-a, uz određenu razliku u cijeni (spread).

Uz prateće količine, to je jedna od stvari ključnih u računicama s ETF-ovima. Ako je ETF prepoznat kao privlačan te se njime trguje u velikim količinama, tada je razlika bid-ask obično uža i za ulagače atraktivnija. Upravljačke naknade za prva dva ETF-a na domaćoj burzi definirane su klizno; trenutačno na 0,8%, a nakon što imovinom prijeđu 75 milijuna kuna snižava se na 0,6%.

U InterCapitalu vjeruju da će se to dogoditi već za nekoliko mjeseci. Za masovnije uključivanje malih ulagača, čini se, jedan od većih izazova bit će vraćanje povjerenja u dionice.