Skupština dioničara varaždinske Koke zakazana za 25. lipnja mogla bi biti najburnija otkako je ta kompanija uvrštena na burzu prije gotovo dva desetljeća.

Nezadovoljstvo malih dioničara kulminiralo je objavom prvih protuprijedloga za skupštinu u povijesti Koke koje su poslali Pero Vlainić i Danijel Labaš. Vlainić je vlasnik 2800 dionica, odnosno 0,31 posto, čime je treći najveći dioničar. Labaš drži nešto manjih 0,26 posto i četvrti je najveći dioničar.

Lanjskih 33 pitanja

Ukratko, oba dioničara u svojim protuprijedlozima tvrde kako Koka godinama posluje s dobiti, a taj novac zadržava te je s godinama akumulirala čak 336,4 milijuna kuna gotovine. Slijedom toga Vlainić traži isplatu 10 kuna dividende po dobiti, a Labaš je svoj zahtjev postavio na nešto viših 30 kuna po dionici.

Inače, Uprava je predložila da se lanjska dobit od 11,1 milijun kuna, kao i proteklih godina, zadrži. Danijel Labaš, jedan od veterana domaćeg tržišta kapitala, još je prošle godine na skupštini postavio Upravi čak 33 pitanja koje se, između ostaloga, tiču pitanja zadržavanja dobiti, kreditiranja Vindije koja u Koki drži 95,4 posto dionica te neobračunavanja zateznih kamata na nenaplaćena, a dospjela potraživanja prema Vindiji.

U razgovoru za Poslovni dnevnik Labaš ističe kako je dioničar Koke više od 10 godina, a od 33 pitanja s lanjske skupštine, na samo dva je, kaže, dobio konkretan odgovor. “Vindija se ponaša kao da je 100-postotni vlasnik Koke, pa je paradoks da se za Koku kao kompaniju uvrštenu na Zagrebačku burzu, koja bi trebala njegovati transparentne odnose s dioničarima, uopće ne čuje u javnosti”, kaže Labaš.

“Ispada da se Koka tretira samo kao pogon Vindije, a ne posebno društvo koje ipak ima ima diverzificiranu vlasničku strukturu, dakle i manjinske dioničare. Naime, skoro 90 posto Kokine prodaje realizira se preko matice, a to je s poslovnog stajališta rizično za kompaniju”, ocjenjuje Labaš.

S druge strane, tu je preko 200 milijuna dospjelih potraživanja na koje Koka ne naplaćuje zatezne kamate Vindiji. “Radi se o dugogodišnjoj praksi, a kada bi se izračunao iznos zateznih kamata koje su trebale biti naplaćene, vjerojatno bi došli do astronomske brojke.

Neobračunavanjem zateznih kamata može se reći da je Koki pričinjena šteta te da se Uprava nije vodila postulatom dobrog gospodara. Uz to daju se krediti Vindiji i povezanim društvima bez instrumenata osiguranja”, tvrdi Labaš.

Sudjelovanje u dobiti

Nadalje, poseban je problem korporativno upravljanje, odnosno upravljanje sukobom interesa s obzirom da je predsjednik Uprave Vindije ujedno i član Uprave Koke, dodaje Labaš. “Od četiri člana Uprave Koke, njih tri su istovremeno u Upravi Vindije, pa se nameće pitanje kako se u takvom slučaju može razlučiti sukob interesa”, naglašava Labaš.

Pero Vlainić pak kaže kako je njegov prijedlog o isplati dividende od 10 kuna više na razini simbolike i mogućeg upoznavanja javnosti o načinu i odnosu većinskog dioničara spram malih dioničara.

Vlainić kaže da će se prikloniti Labaševu prijedlogu o isplati 27,1 milijun kuna. Isplatom dividende od 25,8 milijuna kuna Vindija i povezana društva ne bi imali potrebe za kreditima i pozajmicama od Koke, a mali dioničari nakon 20 godina “suše” ostvarili bi pravo da i oni sudjeluju u raspodjeli dobiti, kaže taj dioničar.

“Predloženi iznos dividende je znatno manji od zajmova danih najvećem dioničaru i povezanim društvima, kao i iznosa dugoročnih oročenja koje je društvo ugovorilo te zateznih kamata koje u posljednjih nekoliko godina nisu naplaćene najvećem dioničaru i povezanim društvima”, ističe Vlainić.

Iz Koke, odnosno Vindije, nije pristigao komentar protuprijedloga i navoda o kreditiranju većinskog dioničara.