Trgovanje na valu reflacije, koje je započelo prije pobjede Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u SAD-u, dobilo je daljnje ubrzanje u prvom kvartalu zahvaljujući poboljšanim globalnim ekonomskim podacima koji su premašili sva očekivanja. Dionice su globalno porasle za 6,5 posto gledano u dolarima, a najbolje rezultate zabilježile su burze u Hong Kongu, na tržištima u razvoju i u Brazilu, poručuje Peter Garnry, rukovoditelj strategije za trgovanje dionicama u Saxo banci i dodaje da će se takozvani reflation trade u drugom tromjesečju privesti kraju s pozitivnom korekcijom cijene dionica.

Jedan problem privlači drugi

Predviđanje Saxo banke za prvo tromjesečje računalo je na jačanje dolara, a time i slabije rezultate kineskih dionica i onih s tržišta u razvoju, no ni jedno od tih očekivanja nije se pokazalo točnim. No, potvrdila su se njihova predviđanja u vezi pojedinih sektora. Naime, tri su od četiri odabrana sektora ostvarili izvrsne rezultate, odnosno informacijska tehnologija, zdravstvo i roba široke potrošnje. Najveće iznenađenje od ta četiri bio je financijski sektor koji nije ostvario očekivani rast, na osnovu odluke Feda o podizanju kamatne stope te reflacijskog trgovanja, komentira P. Garnry.

Uzimajući u obzir da su dionice tržišta u razvoju na jednoj od najviših razina vrednovanja u šest godina, kao i to da bi reflation trade u drugom tromjesečju mogao završiti, vjerujemo da će dionice tržišta u razvoju ovaj put imati slabije rezultate jer, kako to obično ide, jedan problem privlači drugi – ističe Garnry.

Osim toga, vjerujemo da će u drugom tromjesečju europske dionice zabilježiti bolje rezultate od japanskih i onih u SAD-u, dok će tehnološke dionice nastaviti u dobrom smjeru samo zato što je to jedini siguran način dobivanja komponente rasta u dioničkom portfelju, smatra Garnry. Dodaje i da bi slabljenje tzv. reflation tradea moglo uzrokovati slabije financijske rezultate, ali snažniju izvedbu dionica proizvoda i usluga direktno vezanih uz potrošače, dok bi sektor nekretnina mogao zabilježiti dobre rezultate nakon što inflacija i razočaravajući makroekonomski podaci smanje vjerojatnost većih kamatnih stopa.

Energetski sektor i dug

Kao što to ponavljamo već nekoliko kvartala zaredom, energetski je sektor veoma osjetljiv, s nepodmirenim dugom i to na najvišim razinama još od 1995., potaknut jeftinim kreditima i skupljom naftom, podsjeća P. Garnry i dodaje da, ako se cijena nafte ne poveća, u drugom bi kvartalu ponovno moglo početi refinanciranje.

Sa sirovom naftom tipa Brent koja je, zbog povećane proizvodnje iz SAD-a, Irana i Libije pogurana na 50 dolara po barelu, mala je vjerojatnost da će se ta cijena povećati pa će se i očekivanja u skladu s time trebati smanjiti, ističe Garnry.

Analitičari očekuju da će EBITDA u sljedećih 12 mjeseci u globalnim energetskim tvrtkama narasti za 112 posto, a onda se narednih godina ustaliti na deset posto. Nadalje, globalni energetski sektor ima neodrživu strukturu kapitala, s obzirom na trenutno predviđenu cijene nafte i na činjenicu da je restrukturiranje duga jedini način da se ponovno uspostavi ravnoteža u sektoru – smatra Garnry.

Francuska kao iznenađenje

Prvi krug predsjedničkih izbora u Francuskoj, koji će se održati 23. travnja, mogao bi biti odlučujući pozitivni katalizator za europske dionice, s obzirom da je politička nesigurnost negativno utjecala na europske dionice kojima se sad trguje za 20 posto manje od onih iz SAD-a, što je ujedno i njihovo najveće smanjenje još od 2012. godine. Istovremeno, ulagači su zaokupljeni političkim zbivanjima u Europi i nadolazećim izborima u Francuskoj i Njemačkoj, pa im je promaknula činjenica da se europski rast BDP-a povisio za gotovo tri posto na godišnjoj razini, prema procjenama euro-coin indikatora Bank of Italy, ističe P. Garnry.

U svakom slučaju, nastavlja P. Garnry, u drugom se tromjesečju mogu očekivati dobri rezultati tvrtki iz obrambene industrije, koje već od Trumpove pobjede bilježe bolje rezultate od ukupnog tržišta dionica. Povijesno gledajući, Zapadni svijet ima jako malo izdatke za obranu, no Trumpova administracija prisiljava ostale članice NATO-a da se obvežu na vojnu potrošnju u iznosu od dva posto njihovog BDP-a, kao što je ugovorom i predviđeno, komentira Garnry i zaključuje da će fokus na financiranje vojske i povećanja geopolitičkog rizika blizu europskih granica, tvrtkama iz obrambene industrije dati dugotrajan vjetar u leđa.