Regionalna tržišta kapitala ove su godine u prilično pozitivnom ritmu. Dijelom je to rezultat globalnih kretanja, a dijelom lokalnih razloga, kako ekonomskog oporavka tako i dobrog poslovanja najvažnijih kompanija koje kotiraju u Zagrebu, Ljubljani i Beogradu o kojima pišemo u ovom tekstu.
Ove su se godine nastavila pozitivna kretanja na globalnim tržištima kapitala, nastavljajući optimistično raspoloženje iz 2023. Makroekonomska kretanja bolja od očekivanih ublažila su strahove od recesije. Tijekom srpnja, i S&P 500 i NASDAQ dosegli su nove povijesne rekorde da bi potom uslijedila korekcija. Očekivanja smanjenja kamatnih stopa središnje banke poduprla su ovo pozitivno raspoloženje.
Iako je ECB smanjila stope u lipnju, daljnja smanjenja sada su manje izvjesna. FED, međutim, tek treba napraviti očekivane rezove, a nade se sada polažu u njihov rujanski sastanak. Unatoč tome, raspoloženje na tržištu ostaje dobro, što dokazuje S&P 500 i NASDAQ koji bilježe prinose od početka godine od 15,8%, odnosno 17,2%. Hrvatska, Slovenija i Srbija pratile su taj pozitivan trend zahvaljujući raspoloženju potaknutom snažnim makropodacima.
Opipljiv optimizam
Pozitivni trendovi na globalnim dioničkim tržištima prelili su se i na regionalna tržišta, što je rezultiralo dvoznamenkastim prinosima na sve tri burze. Slovenski indeks SBITOP na vrhu je s povratom od 31,1% od početka godine, nadmašivši čak i izvedbu većine indeksa na razvijenim tržištima. CROBEX10 imao je povrat od početka godine od 19,7%, čime je i ovaj indeks nadmašio većinu indeksa sa zapadnih tržišta. Beogradski BELEX15 je od početka godine podigao vrijednost 16,9 posto i srpanj je zaključio na 1.023,94 boda.
Na vrhu regionalnih dobitnika ove je godine Ljubljana, a za što su najzaslužniji skokovi dionica poput NLB-a, Cinkarne i Krke. SBI TOP je u prvih sedam mjeseci skočio preko 31 posto, a time je nadmašio ne samo regionalna već i razvijena tržišta. Gleda li se i puno šira slika, primjerice pet godina, SBI TOP je u tom razdoblju skočio preko 93 posto, a u tom ga je razdoblju od važnijih indeksa nadmašio tek Nasdaq koji je na krilima potražnje za tehnološkim dionicama uzletio 122 posto u posljednjih pet godina.
Dio investitora možda smatra da je slovensko tržište dionica možda već malo visoko ili čak skupo jer su neke slovenske dionice ove godine doživjele značajan rast vrijednosti. “Ali nije tako. Primjerice, unatoč porastu vrijednosti dionica NLB banke od 54,81 posto u ovoj godini, njezin omjer cijene i dobiti (P/E-ratio) iznosi 4,42. Čak i kad bi se dobit banke prepolovila, banka bi i dalje koštala manje od devetogodišnje zarade, što ukazuje na njezinu relativnu vrijednost i potencijal za daljnji rast, pišu analitičari ljubljanske Ilirike.
NLB ima 5,8 milijardi eura varijabilnih kredita i to naravno može biti dobra investicija. U eri monetarnih politika, kada kamatne stope rastu s porastom inflacije, takvi krediti djeluju kao zaštita od inflacije. To znači da je ulaganje sigurnije jer se s povećanjem kamatnih stopa povećavaju prihodi banke. Ako je cijena ove investicije jednaka sadašnjoj četverogodišnjoj dobiti banke, to je svakako zanimljiv posao za investitore.
Istodobno, s 20 milijardi eura depozita banka ima omjer kredita i depozita od 67 posto, što znači da ima puno strateškog prostora za širenje poslovanja u regiji. Iako regija ima određene rizike, procjenjuje se da će imati veći rast i poboljšanje životnog standarda. To banci omogućuje da iskoristi prilike za rast i jačanje svoje prisutnosti na tržištima visokog potencijala, što može dovesti do povećanja prihoda i boljih poslovnih rezultata u budućnosti.
Nova izdanja
U svakom slučaju, kapitalu bi bili zanimljivi uvrštenja dionica ili IPO-i na Ljubljansku burzu tvrtki čije je poslovanje stabilno, predvidivo i dovoljno opsežno. U Sloveniji imamo dosta takvih tvrtki, kako privatnih, tako i pretežno državnih. S druge strane sklonosti preuzimanju rizika, na ovaj bi način do financiranja dolazile i određene već postojeće tehnološke domaće tvrtke.
Na LJSE se najviše trgovalo dionicama NLB-a, Krke i Petrola. Sve sastavnice SBITOP-a imale su pozitivne rezultate u prvoj polovici 2024., s najnižim povećanjem od početka godine Zavarovalnice Triglav i Equinoxa od 5,8% odnosno 8,6%. Pet najvećih trgovanih kompanija na Ljubljanskoj burzi ostvarilo je 86,7% ukupnog prometa u prvih šest mjeseci. Krka je prednjačila s 35,3 posto ukupnog prometa dionicama, a slijedi NLB s 32,7 posto. Cinkarna Celje, usprkos tome što nije bila među prva tri po rezultatima od početka godine, imala je treći najveći promet sa 6,9%, a slijedi je Petrol sa 6,5%.
LJSE je zabilježila rast ukupnog prometa dionicama od 47% u odnosu na isto razdoblje 2023. Na drugom mjestu ove godine po rastu broja dioničara, kao i po prinosu, nalazi se Cinkarna Celje koja bilježi rast dioničara od 7,1% (+187) i prinos od preko 30%. Kineski izvoznici dampingiraju tržište titanijevog dioksida (TIO2) u EU, zbog čega je Europska komisija nedavno objavila prijedlog nametanja carina kineskim proizvođačima. Predložene carine kreću se između 14,4 i 39,7 posto. Eventualno uvođenje carina pozitivno će utjecati na poslovanje inače nezadužene Cinkarne Celje, poručuju analitičari Ilirike.
Krka iz Novog Mesta ove godine ostvaruje i veći rast vrijednosti dionice od 26,82 posto, ali također nije preskupa jer ima omjer P/E od 12,34. Tvrtka ima dosta novčanih rezervi i gotovo nultu razinu duga u odnosu na ukupnu imovinu, što dodatno povećava financijsku stabilnost. Krka je lani imala dobrih 1,8 milijardi eura prihoda, od čega je EBITDA marža približno 28 posto. Dobit je iznosila preko 310 milijuna eura.
Gujaničić: Beogradsku burzu dugi niz godina karakterizira pad tržišta, odnosno povlačenje kompanija s burze, a ujedno i bijeg ulagača.
Končar glavna zvijezda ZSE
“Ove godine možemo očekivati barem sličan rezultat. Osim toga, Krka gotovo deset posto svojih prihoda izdvaja za istraživanje i razvoj, što je lani iznosilo gotovo 180 milijuna eura. Ulaganja u istraživanje i razvoj povećavaju dugoročnu konkurentnost i inovativnost tvrtke, što može dovesti do daljnjeg rasta prihoda i dobiti. Dakle, unatoč trenutnom rastu dionica, Krka je i dalje atraktivna za ulagače”, poručuju iz Ilirike.
I Zagrebačka je burza u prvih sedam mjeseci bila okupana optimizmom. Kraj srpnja bio je posebno optimističan jer je donio skok CROBEX-a blizu razine od 3.000 bodova dok je CROBEX10 prekoračio razinu od 1.800 bodova. Među sastavnicama CROBEX10 uvjerljivi su pobjednici Končar EI i HPB.
Dionica Končara EI apsolutni je hit godine o čemu dovoljno govori rast tržišne kapitalizacije od 97,9 posto u razdoblju od početka godine, a slijedi HPB s rastom od 28,3%. “Valamar Riviera također je zabilježila rast od respektabilnih 9,3%. S druge strane, najveći pad zabilježila je Atlantska plovidba od 7,5 posto, a slijede Ericsson NT i Atlantic Grupa s padovima od 3,5 odnosno 2,7 posto, kaže analitičar Intercapitala Domagoj Grčević.
Končarov rast potaknut je šestomjesečnim povećanjem konsolidiranih prihoda od prodaje proizvoda i usluga u iznosu od 478,7 milijuna eura, što je za 95,8 milijuna eura ili 25% više u odnosu na usporedno razdoblje iz 2023. godine. Iznimni uspjesi ostvareni su i u izvozu, koji je porastao za 94,7 milijuna eura ili 37% u odnosu na prvo polugodište 2023. te s iznosom od 351,3 milijuna eura zauzima 73,4% u ukupnim prihodima od prodaje proizvoda i usluga. Jednu od ključnih potvrda snažne uzlazne putanje i ujedno temeljnu osnovu za daljnje iskorake predstavljaju novougovoreni poslovi koji u promatranom razdoblju iznose 866,2 milijuna eura, dok je stanje otvorenih narudžbi, backlog, postavilo novu rekordnu razinu od 1,8 milijardi eura.
Osim toga, Končar i njegova tvrtka Končar D&ST bilježe najveće povećanje prosječnog volumena trgovine dionicama. Prosječan promet dionicama Končara porastao je gotovo 40 posto, dok se Končar D&ST može pohvaliti gotovo dvostruko većim skokom prosječnog prometa u prvoj polovini godine. Usto, dionice Končar D&ST-a bilježe katapult od 98,8 posto u prvih sedam mjeseci ove godine.
Što se prometa tiče, ove je godine u vrh iskočila i Podravka uz već standardne članove prve postave Valamar, HT i Zagrebačku banku. Cijena, doduše nije napredovala, otprilike je na istim razinama kao potkraj prošle godine (oko 163,50 eura).
“Prema omjeru cijene i zarade (P/E) Podravka je na razini 15,2 i svrstava se u zlatnu sredinu sastavnica indeks CROBEX10. Daleko najskuplji je Span s omjerom P/E od čak 152, a slijedi Valamar Riviera s omjerom 25,7 (prema podacima za prvo tromjesečje), napisao je Grčević.
U svakom slučaju, za Podravku bi trebali uslijediti bolji dani. Jer, osim preuzimanja Fortenovina agro biznisa, za Podravku je cijela ova godina obilježena dovršetkom velikih investicija koje se provode u sklopu Podravkinog investicijskog ciklusa koji je započeo 2021. Otvorena je nova Tvornica tjestenine u Koprivnici, a nedavno i novi pogon za preradu rajčice u Varaždinu. Investicija u novi pogon za preradu rajčice središte je Podravkinog projekta povećanja proizvodnje rajčice i ostvarivanja samodostatnosti u ovoj sirovini.
To znači da će sva rajčica u Podravkinim najvažnijim proizvodima, koje izvoze širom svijeta, biti rajčica s hrvatskih polja. Osim pogona za preradu rajčice, dovršena je i modernizacija pogona pekare u Mariboru, u Koprivnici je započela gradnja novog Transportnog centra, a najesen se očekuje dovršetak i otvorenje logističko-distributivnog centra, najveće investicije u sklopu Strategije poslovanja Grupe Podravka do 2025.
Gledano po prometu dionicama (uključujući blokove), pet najvećih trgovanih društava na ZSE ostvarilo je 37,7% ukupnog prometa u prvih šest mjeseci. Valamar Riviera zabilježila je najveći promet od 7,8 posto, a odmah iza nje su Ericsson NT i Hrvatski Telekom s po 7,7 posto. Ukupni dionički promet porastao je za c. 50% u odnosu na prvo polugodište 2023.
Slaba likvidnost u Beogradu
Beogradska burza imala je prilično dobro prvo polugodište, posebice kada se uzme u obzir rast referentnog indeksa Belex15. Ova košarica najlikvidnijih dionica porasla je 12,6 posto, što je stopa rasta nezabilježena od 2014. godine. Sam obim prometa ostao je negdje pri dnu, gledano s povijesnog gledišta. Promet dionicama u prvih šest mjeseci iznosio je samo 14,6 milijuna eura, odnosno prosječno 120 tisuća eura dnevno.
“Središnja tema bila je ponuda za preuzimanje proizvođača tehničkih i medicinskih plinova Messer Tehnogas (TGAS). Ta je tvrtka od 1997. godine pod kontrolom njemačkog Messera, a zbog odličnog trenda poslovanja ove godine dominantni dioničar odlučio je pokušati u potpunosti vlasnički konsolidirati. Zahvaljujući ovoj ponudi, cijena dionice Tehnogasa skočila je 51,5 posto i bila je daleko najuspješniji član indeksne košarice, a po prometu se približila najlikvidnijoj dionici na tržištu – Naftnoj industriji Srbije, kaže za Poslovni dnevnik Nenad Gujaničić, broker Momentuma.
Beogradsku burzu dugi niz godina karakterizira pad tržišta, odnosno povlačenje kompanija s burze, a ujedno i bijeg ulagača. “Taj se trend posebno ubrzao kada je zakonodavac snizio prag za prisilni otkup dionica s 95 na 90 posto, što je mnoge dominantne dioničare motiviralo da potraže izlaz s burze. S druge strane, investicijsko okruženje nije previše afirmativno za privlačenje novih izdanja, iako je aktualna nova strategija razvoja tržišta kapitala koja bi se i tim problemom trebala pozabaviti. Zasad je najavljeno pokretanje korporativnih obveznica nekoliko tvrtki, dok je eventualno uvrštavanje većih državnih poduzeća ostavljeno za kasnije dane”, upozorava Gujaničić.
Prognoze za drugi dio godine nisu pretjerano optimistične. “Beogradska burza pati od netransparentnosti, a drugu polovicu godine tradicionalno obilježavaju polugodišnji rezultati kompanija koji bi mogli donijeti nešto življu investicijsku aktivnost. Nevezano uz to, teško je očekivati značajniji oporavak prometa, pod uvjetom da ne dođe do vlasničke konsolidacije u nekoj od većih tvrtki s Beogradske burze”, jasan je Gujaničić.
Sva tržišta u regiji imaju isti problem – kako nominirati burzu kao legitimno mjesto na kojem će se prikupljati kapital od čega će korist imati i te kompanije i gospodarstvo u cjelini. To je dovelo do toga da je promet na svim tržištima izrazito nizak, pa su nestali s globalne investicijske karte, gdje su bili nakratko uoči svjetske gospodarske krize 2008. godine, zaključuje Gujaničić.
