Postupak dokapitalizacije Jadroplova, pokrenut u drugoj polovici srpnja kao završni korak provedbe Plana restrukturiranja odobrenog 2018. od strane Europske komisije, ipak ne prolazi bez komplikacija. Nije, međutim, problem u potražnji koju su za 25 dana trajanja upisa novih dionica iskazali zainteresirani investitori.

O njoj su već nekoliko dana po isteku roka za davanje ponuda (20. kolovoza) iz Uprave Jadroplova izvijestili da količinom dionica zaprimljene ponude “značajno premašuju planiranu emisiju”.

Zagužvalo se očito po okončanju zaprimanja ponuda, u fazi razmatranja i odabira pristiglih ponuda, pri čemu su dvije odbačene kao nevažeće, odnosno u neskladu s propozicijama javnog poziva.

U svakom slučaju, okretanje razvojnim planovima i početak “mirnog mora” za kompaniju, kako su u Upravi Jadroplova na čelu s Branimirom Kovačićem okarakterizirali provedbu operacije povećanja kapitala, još će neko vrijeme ostati na čekanju.

Stvari su eskalirale ovaj tjedan, a vrhunac pomutnje pokazao se u jučerašnjim burzovnim očitovanjima o informacijama vezanim uz proces dokapitalizacije društva. Zbog svega je najveći dio dana po odluci Zagrebačke burze trgovanje dionicama Jadroplova bilo obustavljeno.

Iz splitske brodarske kompanije najprije su ujutro putem Burze obznanili rezultate analize pristiglih ponuda s listom od 12 prihvaćenih, upućenih za manjinske udjele. Već dan prije objavili su kako je ukupno pristiglo 13 “urednih” ponuda, od čega ih je 12 bilo za manjinske udjele, a jedna, i to strane brodarske kompanije, dana je za ukupnu količinu novih dionica, koja nosi natpolovičnih 55 posto vlasništva.

Kako su dan prije toga iz Tankerske plovidbe putem medija potvrdili da su predali ponudu kojom bi “ako se prihvati, postali većinski vlasnici Jadroplova”, priopćenje splitske tvrtke upućivalo je da je njihova ponuda bila među dvije koje na kraju nisu bile razmatrane te su odbačene kao nevažeće jer “nisu sačinjene ni upućene sukladno odredbama Javnog poziva”.

No, nedugo nakon objave odabranih ponuda Uprava splitskog brodara objavila je i informaciju o dvije zbunjujuće elektronske pošte iz smjera Nadzornog odbora koje su, kažu, primili u srijedu navečer.

Kako su naveli, prva je u prilogu imala Zapisnik sa sjednice NO-a, a drugu je uputila predsjednica NO-a Vesna Gudelj koja je konstatirala da sastanak koji se u srijedu održao zapravo nije sjednica NO-a niti “njegove odluke mogu polučiti pravne učinke”. Dakle, sastanak se dogodio, ali se nadzornici međusobno ne mogu dogovoriti je li to druženje bilo službena sjednica.

Budući da tijekom dana (u roku u kojemu su ZSE-u najavili zatražiti i proslijediti objašnjenja) očitovanja članova NO-a nisu stigla, u popodnevnim satima iz Jadroplova su izlistali činjenice i dokumente kojima su raspolagali u vezi s najsvježijim aktivnostima Nadzornog odbora.

Prema pozivu za sjednicu NO-a, ona se trebala održati 6. rujna. Sa sastanka članova NO-a održanog u srijedu u CERP-u, na kojemu nije sudjelovala Gudelj već njezina zamjenica, jedan od sudionika, Tibor Konjevod, Upravi Jadroplova je proslijedio zapisnik sa zaključkom da se povlači suglasnost NO-a izdana Upravi te da “postoji potreba obustave postupanja Uprave po ovlasti za samostalni odabir ponuda za dokapitalizaciju” utvrđenoj Javnim pozivom.

U raspravi članova NO-a (koji s obzirom na 70-postotno državno vlasništvo većinom predstavljaju državu, tj. politiku), prema Zapisniku je, uz ostalo, izrečeno da objavljeni tekst Javnog poziva za dokapitalizaciju “ne odgovara suglasnosti koju je dao NO”.

Pritom se član Siniša Prnjak referirao na dio teksta oko ovlasti Upravi u pogledu izbora ponuda. Tibor Konjevod je, pak, naveo da je za trajanja javnog poziva došlo do rasta cijene vozarina sugerirajući da početna cijena dionice u dokapitalizaciji (koja je određena na najmanje 25 kuna) time više ne odražava stvarnu vrijednost imovine.

Kasno ‘paljenje’

Problem je, međutim, što je Javni poziv na Burzi objavljen još 22. srpnja, a Nadzorni odbor je zaključio da “to nije to” gotovo mjesec i pol kasnije. Dakle, ne samo da nisu reagirali prije nego što je započeo sam upis (28. srpnja) niti su “bug” otkrili za 25 dana trajanja upisa, već su se “probudili” tek u rujnu, uoči donošenja odluke o prihvaćenim ponudama.

Zbog svega su, dakako, krenula raspredanja o mogućim “pravim razlozima” zaokreta. Slučajno ili ne, zaplet se rasplamsao nakon što smo putem medija doznali da je interes za sudjelovanje u dokapitalizaciji, i to kroz kupnju svih dva milijuna dionica planirane emisije odnosno preuzimanje kompanije, iskazala i Tankerska plovidba.

No, ispostavilo se da njezina ponuda nije bila među “urednima” pa nije ni razmatrana. Pojašnjenje smo stoga potražili i od čelnog čovjeka Tankerske Marija Pavića. Do zaključenja ovog broja Poslovnog dnevnika nismo dobili odgovor.

Kako bilo, vijest kojom je Tankerska potvrdila preuzimačku ambiciju na početku tjedna zacijelo je bila i dodatni poticaj burzovnoj cijeni dionice Jadroplova, koja se od službene najave početka upisa novih dionica poprilično udaljila od minimalne upisne (najmanje 25 kuna), kao i knjigovodstvene vrijednosti.

Neizvjestan epilog

U srijedu su, naime, dionice JDPL na nešto više od pola milijuna kuna prometa trgovanje zaključile s cijenom od 56 kuna ili gotovo deset posto više nego dan prije.

Burzovna cijena je, doduše, i u vrijeme početka upisa bila veća od minimalne upisne, dok je u prvom poluogodištu prosjek realiziranih kupoprodaja bio na oko 21 kunu, i to na skromnih 1,27 milijuna kuna prometa (s prometima u srpnju i kolovozu ukupni je ovogodišnji dosegnuo oko 4 milijuna).

Ostaje vidjeti kako će se rasplesti aktualni kaos u finišu postupka dokapitalizacije. Sve u svemu, i za 12 ponuđača čije je ponude Uprava Jadroplova prihvatila, a koje su dane za oko 1,6 milijuna dionica (13. valjana ponuda, stranoga brodara, bila je upućena za svih dva milijuna dionica), upisane dionice do daljnjega će ostati “ptica na grani”.