Najsnažniji dnevni pad Dow Jonesa od 10. kolovoza 2011. godine od 4,6 posto rezultirao je potonućem hongkonškog indeksa HSI od 5,1 posto dok je japanski Nikkei oslabio 4,7 posto. Indeks Šangajske burze srezan je 3,4 posto. U odnosu na američke i azijske indekse, slabljenje europskih  burzi koje je produženo na sedmi dan za nijansu je manje izraženo. Poslije 13:45 sati Euro STOXX 600 indeks najvećih kompanija na starom kontinentu u minusu je 1,6 posto, a od vodećih europskih indeksa njemački DAX gubi 2,1 posto i spustio se do 12.421 bod. Londonski FTSE i pariški CAC gube između 2,1 i 2,3 posto vrijednosti.

Razlozi ovakvoj panici na burzama na svjetskim burzama leže – po mišljenju stranih analitičara – u očekivanjima zaoštrenije monetarne politike američke središnje banke (Fed), što je pak izazvalo rast prinosa na američke obveznice te selidbu novca iz dionica u obveznice. Ipak, činjenica je da se o potencijalnoj korekciji na burzama, prije svega američkim koje su samo od izbora Donalda Trumpa za predsjednika SAD-a u studenom 2016. narasle 30 posto, govori još od sredine siječnja. "Opravdanje" i okidač za klizanje indeksa pronađen je u vijesti od petka koja je pokazala da zaposlenost u SAD-u i dalje raste, a što će vjerojatno ubrzati inflaciju. To će pak dovesti do bržeg povećanja kamatnih stopa Feda.

Međutim, Maja Bešević Vlajo, članica Uprave N3 Capital Partnersa ne smatra da je isključivi razlog jučerašnjeg pada dionica rast prinosa obveznica i Fed.

"Naime, parametri koji pokazuju koliko tržište vrednuje kompanije se već dulje vrijeme nalaze na najvišim razinama u povijesti ili vrlo blizu. S&P 500 je u zadnje četiri godine porastao preko 40 posto. Ukoliko pogledate što se događalo u prošlosti, tržišna korekcija na ovim razinama valuacija ne bi bila neuobičajena. Nalazimo se u sedmoj godini ekonomskog ciklusa, u okruženju niskih kamatnih stopa. Sve to ne znači da će se tržište značajno korigirati sutra, sljedeći mjesec ili čak ove godine, ali treba biti svjestan toga da su valuacije daleko od 'bagatelnih'“, ocjenjuje Bešević Vlajo.

Koliko će rasprodaja na Wall Streetu potrajati, teško je reći, no valja podsjetiti kako američke kompanije i ove godine očekuju rast svoje profitabilnosti zbog blagotovornog utjecaja porezne reforme koja je snizila porezno opterećenje te nastavka rasta svjetskog gospodarstva. Maja Bešević Vlajo ističe kako ono što će u kratkom roku (i u dugom) odrediti kretanje cijena na burzama je percepcija investitora koliko su tržišne vrijednosti kompanija realistične u odnosu na fundamentalnu vrijednost.