Japanski Nikkei indeks dosegnuo je u četvrtak najvišu razinu u 15 godina, zahvaljujući dobrim gospodarskim podacima, dok je dolar blago oslabio jer se procjenjuje da američki Fed neće žuriti s povećanjem kamata.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu 0,5 posto, dosegnuvši najvišu razinu u 15 godina, dok su cijene dionica u Australiji oslabile 0,3 posto.

Na većini ostalih azijskih tržišta danas se ne radi zbog proslave kineske nove godine, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio gotovo nepromijenjen.

Rast japanskog Nikkei indeksa na najvišu razinu od 2000. godine zahvaljuje se usponu cijena dionica u financijskom i brodarskom sektoru, nakon što je jutros objavljeno da je japanski izvoz u siječnju skočio 17 posto na godišnjoj razini.

To je najveći skok izvoza od kraja 2013. godine i zahvaljuje se slabljenju jena, zbog čega japanski proizvodi na svjetskom tržištu postaju konkurentniji.

Podršku tržištu pružaju i očekivanja da američka središnja banka neće žuriti s povećanjem ključnih kamatnih stopa. Jučer objavljeni zapisnik sa siječanjske sjednice Feda pokazuje, naime, da se njegovi čelnici plaše da bi prerano povećanje kamata moglo ugroziti oporavak gospodarstva.

Stoga se procjenjuje da bi Fed mogao odgoditi odluku o povećanju kamata s polovice godine, kako se očekivalo, na kraj godine.

"Glavni je zaključak nakon objave zapisnika da su porasli rizici od pada inflacije, stoga su prepreke za povećanje kamata u lipnju sada veće nego što su bile u prosincu", navode analitičari Barclays banke u bilješci klijentima.

Na burzi u Australiji cijene su dionica, međutim, jutros pale, ponajviše u rudarskom sektoru, jer su cijene sirovina pod pritiskom zajedno sa cijenama nafte.

Nakon višednevnog rasta, na američkom je tržištu cijena barela jučer pala više od 3 posto, na 50,65 dolara, dok je na londonskom tržištu skliznula za 1 dolar, zaronivši ispod razine od 60 dolara.

Pritisak na cijene 'crnog zlata' uslijedio je nakon podatka Američkog naftnog instituta da su prošloga tjedna zalihe u SAD-u skočile za 14,3 milijuna barela, na rekordne razine, dok su analitičari očekivali rast za 3,2 milijuna. Ako te podatke danas potvrdi i izvješće EIA-e (Energy Information Administration), bio bi to najveći tjedni skok zaliha od kada se prate ti podaci.

"Cijene nafte pale su zbog strahovanja da je višednevni uspon cijena pretjeran zbog i dalje prevelike ponude u odnosu na potražnju. Od sredine siječnja cijene su porasle 34 posto, što je posljedica zatvaranja bušotina i smanjenja investicija naftnih kompanija, no to još nije rezultiralo smanjenjem proizvodnje", navode analitičari ANZ banke u bilješci klijentima.

U fokusu ulagača je i grčka dužnička drama, koja bi se trebala rasplesti do kraja tjedna. Jučer je Europska središnja banka (ECB) blago povećala iznos hitnih zajmova za likvidnost grčkim bankama, koje su pod pritiskom zbog odljeva depozita građana i kompanija koji se plaše bankrota države.

Sada je na potezu Atena, koja će, pišu mediji, u četvrtak zatražiti produženje sporazuma o zajmu s eurozonom za šest mjeseci, ali ne i cijelog programa međunarodne financijske pomoći, koji istječe 28. veljače i sadrži obvezu provođenja reformi i mjera štednje.

Ako za to dobije pristanak partnera u eurozoni, Atena bi dobila na vremenu za pregovore s kreditorima o rješavanju dužničkih problema. No, Njemačka se protivi takvom rješenju.

A na valutnim je tržištima dolar blago oslabio zbog špekulacija da će Fed odgoditi odluku o povećanju kamata. Jutros se cijena američke u odnosu na japansku valutu kreće oko 118,60 jena, dok je jučer u ovo doba iznosila 118,90 jena.

Tečaj eura prema američkoj valuti kreće se, pak, oko jučerašnjih razina od otprilike 1,1410 dolara, jer znatniji uspon europske valute onemogućuje neizvjesnost u vezi grčkih d