Od početka ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače financijskim tržištima dominiraju vijesti iz Ukrajine. Ratno stanje na rubu Europe za sobom je dovelo do mnogobrojnih sankcija koje pogađaju rusku ekonomiju, a samim time dovode do mnogobrojnih lančanih reakcija čije pune utjecaje tek trebamo vidjeti.
Uslijed već postojećih inflatornih pritisaka i još uvijek poremećenih distributivnih lanaca u svijetu, uvođenje financijskih sankcija Rusiji dovelo je do dodatnog rasta cijena i poremećaja, posebno na robnim tržištima. Inflacija u SAD-u na godišnjoj razni u siječnju iznosila je 7,5% što je najveći rast u zadnjih 40 godina, dok je u eurozoni iznosila 5,1%.
Rekordni skok cijene plina
Gledajući kretanje cijena energenata, od početka godine cijene nafte porasle su za 40%, a cijene plina za 89%. Promatramo li njihove cijene samo od početka invazije, cijene nafte porasle su za 14%, a plina za rekordnih 58%. Osim energenata, dobar primjer rasta cijena roba može se vidjeti na primjeru pšenice gdje su i Ukrajina i Rusija veliki izvoznici.
Pšenica je od početka godine porasla za 42%, a od početka sukoba za 24%. Zbog svega navedenog, mnogi investitori pokušali su zaštitu od nesigurnosti na tržišta pronaći ulaganjima u sigurnije klase imovina poput zlata ili švicarskog franka (CHF), dok se dosta investitora okrenulo američkom tržištu dionica na koje je rat u Ukrajini imao nešto manji utjecaj.
Na to nas upućuje i rast neto priljeva imovine u ETF-ove koji za temeljnu imovinu imaju američke indekse ili pojedine sektore. Gledajući kretanja glavnih dioničkih indeksa od početka invazije u Ukrajini, NASDAQ je u narednih par dana zabilježio čak i rast vrijednosti, međutim indeks je do današnjih dana izgubio na vrijednosti 1,5%, dok je Dow Jones (DJIA) ostao praktički nepromijenjen.
Od početka godine NASDAQ je izgubio gotovo 18%, a DJIA 9%. Europski indeksi bili su pod većim pritiskom. Njemački DAX od početka invazije izgubio je 6,8%, francuski CAC 7,7%, a FTSE indeks gotovo 11%. Svi indeksi od početka godine bilježa značajni pad vrijednosti, DAX 14%, CAC 13%, a FTSE gotovo 16%.
Rezultati za 2021. u sjeni
Domaće tržište kapitala također nije bilo pošteđeno korekcije, a posebno kompanije koje imaju veliku izloženost prema tržištu Rusije i Ukrajine. Najtrgovanje dionice i dalje predvodi HT, dok su izrazito velike volumene i značajan pad vrijednosti zabilježile dionice izložene Ruskom tržištu poput Podravke, AD Plastika, Ericsson NT i Spana. Rusko ukrajinski sukob u potpunosti je zasjenio i objavljene financijske izvještaje kompanija za 2021.
Rezultati su pokazali snažan oporavak turističkih kompanija i sezone koja je dosegla 77% turističkih noćenja u odnosu na rekordnu 2019. Prehrambene kompanije poput Atlantic Grupe, Podravke i Kraša nastavile su bilježiti snažan rast prihoda iako se moglo zapaziti da su inflacijski pritisci krajem godine već počeli utjecati na njihove rezultate.
Također, treba istaknuti i rezultate Končar grupe sa snažnim rastom prihoda i dobiti te Hrvatsku poštansku banku koja je nakon rekordne dobiti u 2021. izazvala dosta pozornosti kod investitora nakon preuzimanja poslovanja Sberbank u Hrvatskoj.
Najtrgovanija dionica na Ljubljanskoj burzi standardno je bila dionica Krke. Krkina dionica doživjela je pravi potop nakon izbijanja ratnih sukoba u Ukrajini te je izgubila na vrijednosti 21%. Treba napomenuti kako se na tržište Rusije i Ukrajine odnosi otprilike 27% Krkinih prihoda te tek treba vidjeti koliki će stvarni biti utjecaj na rezultate poslovanja.
Budući da je Krka benchmark kompanija i predvodnik na Ljubljanskoj burzi u svim pogledima, sličan sentiment prelio se i na druge kompanije.
Veliki prometi ostvareni su i dionicama Petrola te NLB-a, gdje je vijest o preuzimanju slovenske podružnice Sberbank za 5 milijuna eura dočekana s odobravanjem i interesom investitora. Od početka godine slovenski indeks SBITOP umanjio je svoju vrijednosti za 14,6%.