Investitorima je trenutno važnije čime se kompanija koja izlazi na burzu bavi od podatka je li ikad bila profitabilna. Prema podacima koje je prikupio Jay Ritter, profesor na Warrington poslovnoj školi floridskog sveučilišta, prošle je godine na burzu u inicijalnoj javnoj ponudi (IPO) izašao najveći broj gubitaša od pucanja dot.com balona 2000. godine. 

Daleko više od prosjeka 
Konkretno, 76 posto kompanija koje su prošle godine uvrstile na burzu svoje dionice nije bilježilo dobit u godini koja je prethodila IPO-u, piše CNBC. To je doduše nešto niže od udjela od 81 posto zabilježenog 2000. godine, ali daleko premašuje prosjek u posljednjih 40 godina od 38 posto. Valja se podsjetiti kako su uspješne IPO-e imali Snap i Spotify, a jedna od "najvrućih" tehnoloških dionica – uvrštenih ranije – je proizvođač električnih automobila Tesla koji nikako da dioničarima prikaže dobit.

Da investitori nemaju ništa protiv burzovnih novajlija koji gube novac pokazuje i primjer Ubera. Kompanija za prijevoz prošle je godine ostvarila gubitak od 4,5 milijarde dolara, ali to nije prepreka da njezino uvrštenje postane najiščekivaniji i najznačajniji izlazak na burzu u 2019. godini. Postoji jedan temeljni razlog za takvu oduševljenost ulagača gubitaškim kompanijama. To je rapidni rast tehnološkog sektora.

Ritterovi podaci pokazuju kako je tek 17 posto tehnoloških kompanija koje su lani izašle na burzu bilo profitabilno, za razliku od 43 posto iz ostalih sektora. Primjer uspona internetskog trgovca Amazona najplastičnije opisuje taj fenomen, a to je da investitori žele uložiti u inovativni poslovni model, a ne toliko u dobit. Unatoč činjenici da se ne može pohvaliti osobitom profitabilnošću, Amazon je s 974 milijarde dolara druga najvrednija kompanija na svijetu koja je uvrštena na burzi, odmah nakon Applea.

Ujedno je i najizgledniji kandidat da se proizvođaču iPhonea pridruži u elitnom klubu kompanija koje vrijede više od bilijun dolara. Uspon Amazonove dionice od 575 posto u posljednjih pet godina učinio je osnivača kompanije Jeffa Bezosa najbogatijim čovjekom sa 150 milijardi dolara imovine.

Imali li smisla?
Investitori vole Amazonovu dionicu čija se vrijednost uspela nadomak 2000 dolara, iako je prema podacima Thomson Reutersa u posljednjih 20 godina ostvario ukupnu dobit manju od osam milijardi dolara. Za usporedbu, Apple je u istom razdoblju zabilježio 327 milijardi dolara zarade, a Facebook je u proteklom desetljeću ostvario 37 milijardi dolara profita. Tržišna euforija prema takozvanim "rastućim kompanijama" nagnala je milijardera i vlasnika hedge fonda Davida Einhorna da javno postavi pitanje imaju li tradicionalni principi investiranja u današnjim uvjetima uopće smisla.

U lanjskoj bilješci ulagačima Einhorn je naveo kako njegove oklade na pad cijena dionica Tesle i Amazona nisu polučile uspjeh te naveo kako je tržište vrlo izazovno za investicijske strategije koje se temelje na vrijednosti kompanije jer rastuće dionice i dalje ostvaruju bolje rezultate. "Što ako vrijednost dionice nema nikakve veze s trenutnom ili budućom profitabilnošću i umjesto toga je izvedena iz sposobnosti kompanije da bude disruptivna, da pruža društvenu promjenu ili naprednu novu tehnologiju, čak i kada to rezultira sa sadašnjim i budućim ekonomskim gubitkom", naveo je Einhorn.

No, i to se polako mijenja. Tako je kineska kompanija Ofo koja se bavi dijeljenjem bicikala nedavno najavila da se povlači iz Australije i Indije kako bi se fokusirala – na profitabilnost.