Pod pritiskom oštrog pada cijena dionica Ericssona Nikole Tesle, Dalekovoda i Instituta IGH, i prošloga je tjedna, drugoga zaredom, Crobex indeks Zagrebačke burze potonuo više od 1 posto, zaronivši na najnižu razinu od kraja siječnja.

Crobex indeks prošloga je tjedna pao 1,22 posto, na 1.898 bodova, što je njegova najniža razina od 31. siječnja, kada je na zatvaranju iznosio 1.887 bodova. Crobex10 oslabio je, pak, 0,18 posto, na 1.074 boda – najnižu razinu od 26. veljače.

Minus na tjednoj razini bilježe i svi sektorski indeksi, a najviše su pali indeksi Crobexkontrukt, 7,05 posto, i Croexnutris, 2,21 posto.

Redovni promet iznosio je oko 48,2 milijuna kuna, što je otprilike 2 milijuna više nego tjedan dana prije.

„Crobex je u petak potonuo ispod 1.900 bodova uslijed oštre korekcije cijene dionice Ericssona Nikole Tesle, kojom se od 17. svibnja trguje bez prava na dividendu od 170 kuna po dionici. Uobičajena je to reakcija tržišta svaki puta kad nastupi ex-dividend day, pogotovo kod dionica s ovako velikim dividendnim prinosom. Sličan scenarij za očekivati je i sredinom lipnja, kad nastupa ex-dividend day za HT“, kaže Boris Mažurin, analitičar odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke.

Cijena dionice Ericssona Nikole Tesle pala je prošloga tjedna 13,84 posto, na 1.319,99 kuna, uz promet od 8,9 milijuna kuna.

Najveći je promet, pak, ostvaren dionicom HT-a, 10,3 milijuna kuna, a cijena joj je porasla 1,78 posto, na 211,8 kuna.

U većem fokusu investitora bila je i dionica Petrokemije, s prometom od gotovo 3 milijuna kuna, i skokom cijene za 4,3 posto, na 234,99 kuna.

Slijedi povlaštena dionica Adrisa, koja je, uz promet od 2,89 milijuna kuna, pojeftinila 0,17 posto, na 294 kune.

Uz Ericsson, znatniji pad cijena zabilježile su dionice Instituta IGH, za 20 posto, te Dalekovoda 20,86posto.

Obje tvrtke imaju problema u poslovanju. Dalekovod je pri završetku sklapanja predstečajne nagodbe te je krajem tjedna izvijestio o zaprimanju obvezujuće ponude tvrtke Konsolidator za dokapitalizaciju u iznosu od 150 milijuna kuna.

Institut IGH predao je, pak, zahtjev za otvaranje postupka predstečajne nagodbe, nakon što ga je nedavno Porezna uprava blokirala zbog poreznog duga većeg od 9,4 milijuna kuna.

Protekli je tjedan obilježila i vijest da je Agrokor predao ponudu za Mercator. Obvezujuće ponude za 53 posto dionica Mercatora predali su koncern Agrokor, koji je po neslužbenim podacima ponudio oko 110 eura po dionici, te fond MID Europa Partners, čija se ponuda temelji na dokapitalizaciji.

Idućih dana investitori će pratiti nove vijesti u vezi tog potencijalnog posla.

Inače, posljednjih je dana bilo malo poslovnih vijesti, pa Crobex lagano klizi.

„U protekla dva tjedna Crobex se spustio oko 2,5 posto. Istopio se optimizam s početka godine, pa Crobex ne samo da nema snage rasti, nego ne uspijeva zadržati ni dosegnute razine. Slično je i na ostalim burzama u regiji“, ističe Mažurin.

A na svjetskim su burzama cijene dionica porasle i prošloga tjedna, već četvrtoga zaredom, pri čemu su na Wall Streetu Dow Jones i S&P indeks dosegnuli nove rekordne razine.

Dow Jones indeks porastao je 1,6 posto, na 15.354 boda, dok je S&P 500 skočio 2 posto, na 1.666 bodova, a Nasdaq indeks 1,8 posto.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 1,5 posto, dok je frankfurtski DAX porastao 1,4, a pariški CAC 1,2 posto.

Rast cijena dionica ponajviše se zahvaljuje uvjerenju ulagača da će najveće središnje banke u svijetu nastaviti voditi labavu monetarnu politiku jer makroekonomski podaci ne najavljuju samoodrživ oporavak gospodarstva.

Američko je gospodarstvo u dobroj, ali ne i sjajnoj formi, dok se rast kineskog gospodarstva usporava. Japansko je, pak, gospodarstvo ponešto poraslo u prvom kvartalu, dok se u eurozoni nastavila najduža recesija od kada je 1999. godine uveden euro.

„Na inozemnim burzama najvažniji indeksi dosegnuli su nove rekordne razine, unatoč nizu makroekonomskih pokazatelja koji su bili slabiji od očekivanja analitičara, a ponajviše onaj o padu bruto domaćeg proizvoda eurozone u prvom tromjesečju za 0,2 posto. Stoga se sve više postavlja pitanje dokle još tržišta mogu rasti, a investitori su sve skloniji dobitonosnim prodajama“, zaključuje Mažurin.