Upravno vijeće Hanfe na prošlotjednoj je sjednici odobrilo Samoborki jedinstveni prospekt u vezi s uvrštenjem 6,8 milijuna eura ili oko 51 milijun kuna vrijednosti obveznica na uređeno tržište.

Prije dvadesetak dana, pak, jedna od dugovječnijih burzovnih pejrjanica, Atlantic grupa, zaključila je transakciju novih obveznica u ukupnom iznosu od 300 milijuna kuna, pri čemu je 156 milijuna kuna vrijednosti postojećih obveznica dospijeća 2021. otkupljeno ili zamijenjeno novima.

Nove Atlanticove obveznice izdane su na rok od pet godina uz povijesno najniži prinos na korporativno izdanje; nose kamatnu stopu od 0,878 posto, a upisalo ih je 30-ak investitora.

Na Službeno tržište Zagrebačke burze ovaj se tjedan, k tome, očekuje uvrštenje dionica CIAK Grupe. Među akterima domaćeg tržišta kapitala računa se da bi s nadolazećom godinom sličnih projekata općenito moglo biti više nego prijašnjih godina.

Kapitala ima, kažu, a izvjesno je da će na potražnju djelovati i nastavak razdoblja veoma niskih kamatnih stopa, zbog čega su i apetiti investitora u pogledu prinosa osjetno smanjeni. S druge strane, pandemija Covid-19 mnoga je poduzeća, posebice visoko zadužena, financijski ipak iscrpila.

Onima koji su u ublažavanju pandemijskog udara na likvidnost posegnuli i za moratorijima na kreditne obveze (u tom je režimu tridesetak posto bankarskog kreditnog potrfelja sektoru poduzeća) taj će se “kišobran” polako izmicati, iako su i na razini EU tu mogućnost nedavno produljili, a i guverner Boris Vujčić vjeruje kako će banke po zahtjevima za moratorijima dužnicima nastaviti pružati podršku s ciljem ublažavanja učinaka pandemije na gospodarstvo.

Ove godine, prema podacima HNB-a, rast plasmana poduzećima je u odnosu na prošlu godinu ubrzao (za razliku od usporavanja kod stanovništva), s tim da je nakon snažnog ubrzanja u prvom tromjesečju, od travnja naovamo kreditna aktivnost ipak donekle prigušena.

Prema projekcijama HNB-a, krediti sektoru poduzeća ove bi godine trebali rasti oko 2,6 posto, a za iduću se predviđa stopa rasta od 3,7 posto.
Iako to sugerira da kreditiranje ne bi baš trebalo postati ograničavajući faktor u fazi oporavka, banke već neko vrijeme anticipiraju povećane rizike i oprezne su zbog izgledna porasta udjela neprihodujućih ili tzv. loših kredita.

Ostaje vidjeti hoće li dogodine uslijediti izdašniji garancijski programi, koji su u nas ove godine ipak bili dosta ograničeni, kako iznosima kredita, tako i raspršenošću programa, ali i pratećim administriranjima.

U HUB-u s tim u vezi kažu kako sve to potencijalno smanjuje učinke jamstvenih programa i poziva na korištenje prostora za unaprjeđenja, ponajprije u smjeru fleksibilnije primjene kreditno-jamstvenih shema.

Sve u svemu, uz povećane tržišne rizike u kombinaciji s otprije prisutnom boljkom slabe kapitaliziranosti domaćih poduzetnika, izgledno je da će se dio njih pokušati više okrenuti raznim oblicima nebankovnog financiranja i širem krugu investitora, bilo kroz dužničke instrumente ili equity.

Dio mikro i malih poduzeća u ranoj fazi razvoja, ali i segment “odraslih” malih i srednjih poduzetnika s idućom će se godinom moći osloniti i na nešto veći potencijal financiranja koji se u međuvremenu otvorio kroz fondove rizičnog kapitala.

Primjerice, iduće bi godine operativan trebao postati alternativni investicijski fond koji će investicijski s milijardu kuna podržati mirovinski fondovi, a koji će u ulagačke prilike tražiti u prilično širokom spektru poduzetništva, i u smislu veličine i sektorske pripadnosti poduzeća.

Usto, tu je i trojac fondova rizičnog kapitala u okviru programa CROGIP, koji s najviše 50 posto kapitala zajednički podržavaju EIF i HBOR. Radi se o fondovima Adriatic Structured Equity Fund (ASEF) te Prosperus Growthu i Croatian Mezzanine Debt fondu, čije bi ulagačke mete ponajprije trebale biti tvrtke u zrelijim fazama razvoja.

Usto, dogodine bi s operativnim radom i ulaganjima trebao početi i npr. Feelsgood Social Impact, fond koji je također podržan (i) od Europskoginvesticijskog fonda, ali je ponajprije namijenjen za ulaganja u startupe i “mlada” poduzeća.

Pita li se domaće investicijske bankare, iduće godine izgledna je i veća aktivnost kroz javne ponude dionica, IPO-e. Hrvoje Bujanović, izvršni direktor Proizvoda korporativnog bankarstva u PBZ-u nedavno je potvrdio kako su u PBZ-u stalno u razgovorima s brojnim poduzećima kojima nastoje ukazati na “velik apetit tržišta za dobrim poslovnim pričama koje su ponekad i ispod radara široj javnosti”.

Prva asocijacija na te apetite su, dakako, mirovinski fondovi s više od 110 milijardi kuna imovine, ali ulagačke prilike u eri niskih kamata traže i drugi institucionalni ulagatelji, poput osiguravajućih društava i investicijskih fondova, ali i kompanije i mali investitori s raspoloživim viškovima za ulaganja.

U svakom slučaju, uz potencijal domaćeg tržišta kapitala i snagu institucionalnih ulagatelja ocjena financijaša je da bi se poduzeća “mogla i trebala više osloniti na taj dugoročan i najoptimalniji oblik financiranja”.