Na Ljubljanskoj je burzi indeks SBITOP je sredinom svibnja po prvi put od pada Lehman Brothersa 2008. godine, premašio razinu od 1.500 bodova, a potkraj lipnja već je na razinama iznad 1.550 bodova. Ove godine njegova je vrijednost porasla gotovo za četvrtinu, dok su neke dionice poput NLB-a uspjele porasti i dvostruko više.

Priliku za dobru investiciju na slovenskom tržištu kapitala već godinama vide i hrvatski mirovinski fondovi. Slovenske bluechip dionice pružaju veće mogućnosti povrata, a prošla godina i prvih pet mjeseci ove godine donijeli su i značajan rast tržišta ogledanog u indeksu SBI TOP.

Veća likvidnost

Ne čudi stoga da su hrvatski mirovinski i investicijski fondovi, prepoznali prilike. Likvidnost je ipak veća u Ljubljani nego u Zagrebu, iako je koncentrirana na nekoliko imena. Krka je, primjerice, dovoljno likvidna dionica da bi se samo ona mogla kupovati u velikim količinama. Prema izvješću, ukupni promet dionicama na LJSE iznosio je u svibnju 43 milijuna eura, što predstavlja daljnjih 12,4% povećanja na mjesečnoj razini i snažan rast od 39,9% na godišnjoj razini.

Što se tiče prosječnog dnevnog prometa, on je tijekom svibnja iznosio 1,9 milijuna eura, a sličan je bio i u lipnju. Protekli mjesec bio je posebno bogat na slovenskom burzovnom tržištu. NLB Grupa je ostvarila rast i pokazala spremnost da iskoristi prilike u regionalnom bankarskom sektoru potencijalnim preuzimanjem Addiko banke.

Njezini poboljšani financijski rezultati i naglasak na održivom razvoju ukazuju na potencijal za daljnji snažan rast. Za 2024. godinu planira prihode od 1,2 milijarde eura i neto dobit od 500 milijuna eura. Predviđa udvostručenje obujma poslovanja do 2030. Ove godine isplaćuje dividendu od 11 eura po dionici.

Krka kontinuirano poboljšava poslovne rezultate, povećava dobit, dividendu i vrijednost dionica. Tržišna kapitalizacija je rasla, cijena dionice 31. ožujka bila je 128,50 eura, 17 posto više nego na kraju 2023. godine. Krka ima nisku zaduženost i visoku likvidnost, s povratom na kapital (ROE) od 17,7 posto i povratom na imovinu (ROA) od 14,1 posto. U prvom tromjesečju ostvarila je 486,1 milijun eura prihoda, 6 posto više nego lani, uz dobit prije oporezivanja od 118,6 milijuna eura (11 posto više).

Odlično poslovanje

Sava Re je u prvom kvartalu 2024. godine ostvarila rast poslovanja od 18,4 posto na 307,8 milijuna eura. Čista dobit dosegla je 29,8 milijuna eura, 48,3 posto više nego lani. Na temelju poslovnih rezultata prvog tromjesečja dionice NLB-a, Save Re i Krke i dalje su atraktivne na Ljubljanskoj burzi, stava su analitičari Ilirika investmentsa.

Naravno, jedna od glavnih motivacija za investicije, pa tako i hrvatskih mirovinaca, jesu dividende slovenskih kompanija. U Sloveniji bi trenutno najavljene dividende podrazumijevale indeks dividendnih prinosa od 5,8%, dok ako uključimo puni iznos dividende NLB-a, kao i procjenu dividende Equinoxa, dividendni prinos indeksa SBITOP bi trebao iznositi doista sjajnih 6,9% u 2024. godini.

Za Sloveniju, najveći dividendni prinos u 2024. zapravo ima NLB, od 10,6%. Treba napomenuti da NLB obično isplaćuje dvije tranše dividende godišnje, a ovo je prva. Nadalje, s obzirom na svoje snažne financijske rezultate potaknute povišenim kamatama i kontinuiranom proizvodnjom novih kredita, NLB je najavila poboljšane izglede za ovu i sljedeću godinu, te planiraju isplatiti 220 milijuna eura (11 eura DPS) u obliku dividende.

ove godine. Dok druga tranša tek treba biti objavljena, gotovo je 100% sigurno da će biti u istom omjeru. Po cijeni dionice prije prve objave, to bi značilo gore spomenutih 10,6% dividendnog prinosa, pišu analitičari Intercapitala. Hrvatski investitori najvrjedniji udjel imaju upravo u NLB-u.

“Najviše me žalosti što u vlasničkoj strukturi NLB-a hrvatski mirovinski fondovi imaju gotovo 10 posto udjela, a svi slovenski manje od 2,5 posto, ako ne računam državni udio. Dakle, Hrvati više vjeruju nama nego mi sebi “, izjavio je nedavno prvi čovjek ove banke Blaž Brodnjak koji smatra da banka ima veliki potencijal, kao i cijela financijska industrija u regiji.

Visoki prinosi

Slijedi Telekom Slovenije s dividendnim prinosom od 10,3%, odnosno ukupnom dividendom od 6,2 eura po dionici. Međutim, treba napomenuti da je Telekom Slovenije predložio i dvije tranše dividende, od kojih je jedna već isplaćena, tako da je ostalo samo 3,1 EUR dividende po dionici za isplatu u kolovozu.

 Iako je dividenda za 2024. pozitivna, treba napomenuti da je do nje došlo zbog činjenice da Telekom Slovenije nije isplatio dividendu u 2023. zbog primanja državne pomoći. Da jesu, ne samo da bi morali vratiti navedenu pomoć, već bi morali isplatiti i dividendu iz smanjene neto dobiti.

Nakon njih slijedi Petrol s dividendnim prinosom od 6,8%. Financije Petrola bile su pod posebnim pritiskom u 2022. godini zbog značajnog rasta cijena prirodnog plina i državne regulacije marži za benzin. Situacija se popravila 2023., što je Društvu omogućilo isplatu veće dividende. Treba napomenuti da, međutim, unatoč ovom izazovnom okruženju, Društvo nije preskočilo isplatu dividende ni prošle godine.

Slijedi Krka, najveći član indeksa SBITOP, s dividendnim prinosom od 5,9% u 2024. Poslovanje Društva, dok su obje pozitivnije/negativnije u 2022./2023. zbog promjena tečaja povezanih s fluktuacijama ruske rublje/eura, stabilni su i nastavlja bilježiti vrhunski rast u svim regijama, iako bi profitabilnost mogla biti smanjena u određenim razdobljima, a u drugim bi mogla biti iznad očekivanja zbog gore navedene dinamike.

Odmah iza njih slijede Luka Koper, Sava Re i Triglav s dividendnim prinosima od 5,7%, 5,5%, odnosno 4,9%. Za Luku Koper rezultati u 2022. bili su izuzetno dobri (i dugoročno neodrživi), što je dovelo do veće isplate dividende u 2023. Situacija je trenutno ublaženija, a Društvo nastavlja s stabilnim rezultatima, dok ova dividenda i dalje je druga najveća nakon prošlogodišnje.

Relaksiranje odnosa

Osiguravajuća društva, Sava Re i Triglav, ostaju stabilni isplatitelji dividende, iako ih je pogodilo nekoliko situacija, ponajprije elementarne nepogode u Sloveniji u ljeto 2023. Osim toga, na njih su utjecali novi računovodstveni standardi, a promjene u dopunskom zdravstvenom osiguranju također su ostavile posljedice na poslovanje Triglava u Sloveniji.

I za kraj, ali ne i najmanje važno. Hrvatsko-slovenski poslovni odnosi često su opterećeni nepotrebnim animozitetima u kojima kao da se ne razumije osnovna ideja vodilja koja bi, smatramo, trebala biti na stolu svaki put kad se razmišlja o nekoj prekograničnoj poslovnoj kombinaciji. A to je – samo udružene hrvatske i slovenske kompanije mogu se (možda) oduprijeti velikim igračima izvan ovog prostora.