Umjetna inteligencija sve više prodire u različite sektore, pa tako i u domaću financijsku industriju, a posljednji je primjer robotski savjetnik za odabir investicijskih fondova kojeg će svojim klijentima ponuditi InterCapital Asset Management (ICAM).

To društvo za upravljanje investicijskim fondovima danas će javnosti predstaviti platformu Genius, kako kažu revolucionarni financijski alat koji se temelji na naprednom algoritmu nobelovca Harryja Markowitza.

Algoritam za korisnika kreira investicijski portfelj od najboljih svjetskih i domaćih investicijskih klasa te njime upravlja prema individualnom financijskom planu kojeg izrađuje za svakog ulagatelja.

Kako bi robot pronašao “prave” fondove, klijent ICAM-a treba dati određene informacije. U svom financijskom planu klijent može zadati svoj cilj ulaganja i ciljani iznos, njemu prihvatljivu razinu rizika, vremenski horizont ulaganja te vidjeti indikativni očekivani prinos na kraju definiranog razdoblja, pojašnjavaju iz ICAM-a.

Algoritam potom za svakog ulagača izrađuje i prati globalno diversificiran investicijski portfelj birajući ulaganja između ICAM-ovih fondova i najvećih svjetskih investicijskih fondova čijim se udjelima trguje na burzi (ETF), tražeći najbolji prinos za zadanu razinu rizika. Algoritam kontinuirano prati rezultate investiranja te po potrebi optimizira portfelj.

Ivan Kurtović, predsjednik Uprave ICAM-a, za Poslovni dnevnik kaže kako je ideja za aplikaciju i način na koji će ona raditi nastala unutar njihova tima. “Aplikaciju je za nas, prema našim specifikacijama, izradila tvrtka Binom iz Zagreba, usmjerena na razvoj mobilnih i web aplikacija za financijski i telekom sektor. Partneri na projektu bili su Microblink i Fundit čija rješenja smo integrirali u naš Genius”, kažu Kurtović.

Što se tiče teorije na kojoj se Genius temelji, pojašnjava da algoritam temeljem povijesnih prinosa klasa imovine te njihove povijesne volatilnosti tj. rizika i međusobne korelacije izračunava optimalan portfelj.

“Optimalan portfelj je onaj koji tijekom vremena ima najbolji povrat u odnosu na zadani rizik. U slučaju Geniusa, odabir klasa imovine koji će ući u portfelj ovise o unaprijed zadanim smjernicama našeg investicijskog odbora.

Osim navedenog algoritma, naš investicijski odbor vodi računa da u modelu budu zastupljene najvažnije svjetske klase imovine. Prilikom investicijskog procesa brinemo o raspodjeli rizika i diverzifikaciji portfelja te redovito ažuriramo naše investicijske politike”, tvrde Kurtović.

Inače, upotreba računala u odabiru vrijednosnica nije potpuna novost u našoj fondovskoj industriji. Još 2009. nekadašnji Aureus Invest osnovao je fond izložen američkim dionicama gdje je računalo imalo glavnu riječ u vođenju portfelja, ali uz nadzor fond menadžera.

Ne samo u financijama, već u mnogim drugim sektorima čovjeka još dugo neće moći zamijeniti stroj, odnosno umjetna inteligencija, kaže Darko Brborović, predsjednik Uprave OTP Investa. “OTP Invest je prije nekoliko godina osnovao fond Absolute gdje je podršku u odabiru i upravljanju portfeljem pružalo računalo, ali je asistencija čovjeka i dalje bila neophodna.

Što se tiče Hrvatske, mislim da je korištenje umjetne inteligencije u našoj financijskoj industriji još u povojima. No, i u globalnom svijetu financija nitko, pa ni najveći igrači s Wall Streeta, još nisu došli ni blizu situacije da mogu upaliti algoritam i sjediti skrštenih ruku”, kaže Brborović.

Izlaganje riziku

Na pitanje može li algoritmov izbor vrijednosnica rezultirati gubicima za klijenta, Ivan Kurtović kaže kako se klijent uplatom u Genius ipak izlaže riziku tržišta kapitala u onoj mjeri kojoj to njegov profil rizika dopušta.

“Sukladno tome, vrijednost portfelja u nekom trenutku može biti niža od iznosa koju je klijent uplatio. Poanta je da korisnik definira svoj cilj ulaganja i vrijeme u kojem bi ga ostvario. Primjerice, ako je zadao dugoročni cilj i nisu mu važne kratkoročne oscilacije tržišta, imat će i portfelj čija vrijednost može oscilirati u kraćem roku.

Ivan Kurtović; Genius je naziv za ulazak AI-a na hrvatsko tržište investiranja/PD

Klijent može, osim jednokratno, i periodički uplaćivati u Genius te na taj način koristiti prednosti investiranja kad su vrijednosti fondova nešto niže. Ako se klijentove okolnosti promijene, ima priliku ponovno popuniti upitnik i, ako se njegov profil rizika promijeni, tada će se i Genius portfelj prilagoditi”, pojašnjava Kurtović.

Darko Brborović već više od desetljeća na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu studentima matematike predaje i Markowitzevu teoriju. Pojašnjava da je Harry Markowitz objavio knjigu o svojoj teoriji još 1959. što dovoljno govori koliko je bio ispred svog vremena.

“No, iako se u početku mnogo očekivalo od nje, vrijeme je pokazalo kako teorija ima ograničenja. Naime, ključni inputi su volatilnost i očekivani povrat. Slijedeći Markowitzevu teoriju, u praksi se formiraju prekoncentrirani portfelji koji se sastoje od dionica za koje se očekuje najviši povrat.

No, problem je u tome što se teško može s većom pouzdanošću izračunati očekivani povrat na pojedinačne dionice. U suštini, Markowitzevo djelo je veliko, ali ima ograničenja”, kaže Brborović.

Suradnja s BlackRockom

Kako bi ulagačima ponudio mogućnost ulaganja u svjetske investicijske fondove, ICAM je uspostavio suradnju s BlackRockom, najvećim investicijskim društvom na svijetu koje upravlja s vrtoglavih 9 bilijuna dolara imovine.

Klijentima će isprva biti dostupna tri BlackRockova ETF-a koji prate kretanje indeksa Nasdaq, S&P 500 te azijskih dionica, otkriva Ivan Kurtović.

“Suradnja s BlackRockom je na više razina od same ponude fondova. Tu je i njihova potpora iz drugih sličnih projekta diljem svijeta s kojima je BlackRock partner. To obuhvaća i njihova buduća gostovanja na našim webinarima za investitore te podršku s edukativnim materijalima koje produciraju.

Naravno da nam je plan u budućnosti imati još veću paletu proizvoda, potencijalno i veći broj modela ulaganja koji će obuhvaćati i veći broj BlackRockovih fondova”, navodi Kurtović.