Gotovo polovica klijenata domaćih brokerskih kuća trguje u inozemstvu – ponajviše na Wall Streetu i u Njemačkoj – a lani je vrijednost ulaganja u strane vrijednosne papire skočila na 2,1 milijardu kuna. Ulazak Hrvatske u Europsku uniju znatno je olakšao i pojednostavio trgovanje na stranim burzama, a time i pojeftinio troškove trgovanja. Prema podacima iz vodećih hrvatskih brokerskih kuća, može se zaključiti kako su hrvatski državljani vrlo brzo uočili mogućnosti koje se pružaju na inozemnim tržištima kapitala, pa se udjel klijenata koji trguju na stranim burzama kreće između 30 i 50 posto.
U vodećem privatnom investicijskom društvu, Interkapitalu, ističu da 40 posto njihovih klijenata trguje na stranim burzama. "Postoji mogućnost da dio klijenata koji ne koristi naše usluge na stranim burzama trguje preko nekog drugog brokera", naglašavaju iz Interkapitalu. Dodaju i kako su tri najpopularnija tržišta Njujorška burza (NYSE), zatim njemačka Xetra te američki Nasdaq, a najviše se trguje dionicama i udjelima burzovno utrživih fondova (ETF). Iz Zagrebačke banke poručuju kako je putem njihove internetske trgovinske platforme moguće trgovati na svim značajnim svjetskim tržištima. "Zasad možemo reći da je ove godine više od 50 posto volumena malih investitora ostvareno na stranim burzama", ističu iz Zagrebačke banke.
188posto
porasla je lani vrijednost ulaganja u dionice i druge vrijednosnice u odnosu na 2014.
Kao i u slučaju Intercapitala, Zabini klijenti također najviše preferiraju američke burze, NYSE i Nasdaq. Specijalist za financijsko tržište Hypo Alpe Adria banke Goran Vorkapić ističe kako u slučaju te banke postotak klijenata koji trguju u inozemstvu varira iz godine u godinu, ali se u prosjeku kreće od 35 do 45 posto i obuhvaća sva inozemna tržišta, od regije do ostatka svijeta. No, 90 posto stranog trgovanja odvija se na zapadnim razvijenim tržištima, a tu je najviše zastupljena Amerika te nakon toga Njemačka, Velika Britanija i Francuska", naglašava Vorkapić. S druge pak strane, broker u Erste banci Tamas Nagy otkriva kako se za trgovanje na inozemnim tržištima odlučuje manji broj njihovih klijenata, ali se "ne može reći da interes ne postoji".
"Trgovanje kao takvo identično je onom na domaćem tržištu, brokerske naknade su gotovo iste, ali postoji trošak skrbništva. Bitno je napomenuti da ulagači koji trguju putem Erste brokera, a koriste usluge skrbništva, za trgovanje na inozemnim tržištima ne plaćaju transakcijski trošak namire već samo naknadu za pohranu vrijednosnih papira. Na taj način trgovanje je ipak povoljnije, što su određeni investitori i prepoznali te su dio sredstava uložili i u likvidnija i razvijenija tržišta kapitala", kaže Nagy. Najpopularnija tržišta Ersteovih klijenata su ona sjevernoamerička (NYSE, Nasdaq) te tržišta EU s fokusom na Austriju, Njemačku, Francusku i skandinavske zemlje, kaže Nagy.
"Što se tiče vrste vrijednosnih papira, fokus ulagača je na dionicama i ETF-ovima, dok manji broj ulaže i u certifikate i inozemne obveznice", navodi Nagy. Koliko je ulaganje u strane dionice postalo popularno, svjedoči i statistika Hrvatske narodne banke, odnosno podaci iz platne bilance o transakcijama rezidenata stranim vrijednosnim papirima. U stavci ulaganja u dionice i vlasničke udjele ostalih sektora stoji da je lani vrijednost ulaganja iznosila 281,5 milijuna eura (2,1 milijardu kuna), što je 188 posto više nego godinu ranije te čak 1473 posto više nego 2013. godine. S druge strane, vrijednost ulaganja drugih monetarnih financijskih institucija, kako ih naziva statistika, lani je iznosila 14 puta manje, odnosno 20,7 milijuna eura.
Član Uprave brokerske kuće Credos Roman Rinkovec ističe kako su inozemna tržišta klijentima sve zanimljivija, a glavni razlozi su upravo oni zbog kojih domaće tržište nije zanimljivo – likvidnost, velik izbor mogućnosti, odnosno instrumenata kojima se može trgovati te mogućnost zarade i na padu vrijednosti pojedinih instrumenata, kada je riječ o izvedenicama. "Naše tržište, na žalost, nikad se nije oporavilo nakon 2008., a ulazak u EU samo je otežao i u budućnosti će i dodatno otežati trgovanje na domaćoj burzi. Sukladno tome, jasno je da trgovanje na stranim tržištima postaje uvjet za opstanak većine brokerskih kuća u zemlji", smatra Rinkovec. Prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, lani su privatne brokerske kuće ostvarile ukupnu dobit od 3,2 milijuna kuna.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.ima ime. malo je niže pa ste to previdjeli. ali ovo sa vremenskim datiranjem je na mjestu. možda neki tehnički zaheb.
Jasno da ne štima kad je i autor članka maknuo svoje ime, a bilo je kad je objavljen jutros. Prvi komentar u 12:42 a članak objavljen u 13:14?
Treba im dati Nobelovu nagradu za fiziku.
Koja šprdačina od novina!
Otjerat će i ovo malo čitatelja što ima. U trendu su sa ZSE 😉
čisto sumnjam da u hr postoji toliki kapacitet i sinergija znanja i novca. ako postoji znanje onda ne vidim potrebu da se sredstva plasiraju preko imenovanih brokerskih kuća jer ima puno boljih. u ovoj priči nešto ne štima.
Čini se da je tako.
Uključite se u raspravu