Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) najavila je da će u slijedećih 15-ak dana trajno zabraniti trgovanje binarnim opcijama, dok će se za tzv. CFD-ove uvesti ograničenja, sve s ciljem zaštite malih ulagatelja od tih složenih i visokorizičnih financijskih proizvoda.

Kako je na brifingu za medije u četvrtak pojasnio predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman, trenutno je na snazi privremena zabrana trgovanja binarnim opcijama za cijelo tržište kapitala EU-a, koju je odredilo Europsko regulatorno tijelo za nadzor tržišta kapitala (ESMA), a koje je uvelo i ograničenja za CFD-ove, odnosno "ugovore o razlikama". Pritom, to se isključivo odnosi na male, a ne velike, odnosno licencirane ulagatelje. 

Žigman ističe da je nakon provedene javne rasprave Hanfa odlučila trajno zabraniti trgovanje binarnim opcijama, kao i uvesti ograničenja u trgovini CFD-ovima. "To bi vrijedilo za sva investicijska društva i kreditne institucije koji funkcioniraju na tržištu RH, kao i iz drugih država EU koji imaju pravo poslovati ovdje", kaže Žigman.

Poručuje da je cilj zaštita malih ulagatelja, a kako je dosad 21 zemlja unutar EU-a uvela zabranu. Procedura predviđa traženje dozvole od ESMA-e za zabranu, što bi tek trebala biti formalnost, a Žigman napominje da bi mjere trebale stupiti na snagu kroz 15-ak dana.

Mjere se uvode zbog velikog rizika od gubitka za male ulagatelje, a postoji već niz istraga i prijava za ljude koji su izgubili novac na ovim i sličnim instrumentima, kaže Žigman.

U takve proizvode se ulaže putem interneta, a učestala metoda njihove prodaje od strane raznih investicijskih kuća i inozemnih kompanija je išla i putem telefonskog poziva, te potom daljnjeg upućivanja na određene internet stranice.

"Cilj je spriječiti velike gubitke malih ulagatelja", kaže član Upravnog vijeća Hanfe Jurica Jednačak, koji pojašnjava da se prilikom marketinških akcija za prodaju CFD-ova klijentima ne objašnjava jasno što kupuju. Tako su im se nudile dionice tehnoloških divova poput Applea, a zapravo se radilo o ugovoru o razlici (CFD), a koji sadrži "polugu" od trideset puta. 

Član Upravnog vijeća Hanfe Tomislav Ridzak pojašnjava da poluga omogućava ulagaču da s relativno malo novca ostvari relativno veliki dobitak.

"Ako je poluga 30 puta i ako dionica poskupi za jedan posto, zaraditi ćete 30 posto. Ali s druge strane, ako vrijednost dionice padne za jedan posto, vi gubite 30 posto ulaganja. Tako vam treba pad vrijednosti dionice od 3,3 posto da biste izgubili cijeli ulog. Zato je ona neprimjerena za male ulagače", kaže Ridzak.

S obzirom na izrazitu špekulativnost tog instrumenta, ideja ga je ograničiti samo na poluge od primjerice pet puta, dok bi se s druge strane binarne opcije u potpunosti zabranile, pošto je riječ o kockarskom, odnosno binarnom principu, gdje ako se nešto dogodi vi dobijate, ako ne, gubite.

Zbog netransparentnosti, mali ulagači nisu ni svjesni rizika preuzimanja niti poznaju i imaju informacije o tržištu, pa stoga regulatori nastoje male ulagače prevenirati od takvih rizika, kaže Ridzak.

Nova publikacija za praćenje nebankarskog financijskog sustava

HANFA je danas predstavila i publikaciju „Makroprudencijalni skener rizika“ putem koje će svakog kvartala, identificirati, procjenjivati i pratiti sistemske rizike u sektoru financijskih usluga. 

Naime, kako pojašnjava Žigman, financijski sustav, kada je riječ o mirovinskim fondovima i osiguravajućim društvima, kontinuirano raste, dok udio bankarskog sektora stagnira.

Žigman napominje i da je trenutna ekonomska situacija u Hrvatskoj zadovoljavajuća, a kako je upravo u takvoj situaciji gospodarskog rasta i napretka bitno promatrati rizike.

Kada je riječ o ulaganjima u dionice, zbog situacije na tržištu kapitala prisutna je stagnacija, no Žigman kaže da postoje naznake blagog uzleta. Nada se da će nakon "apsorbiranja" situacije s Agrokorom, uz nastavak povoljne ekonomske situacije, tržište kapitala pokazati veću živost, a da će mirovinski i investicijski fondovi, kao i društva za osiguranje u većoj mjeri početi ulagati u dionice.

S druge strane, bilježi se pad prinosa od ulaganja u obveznice, s obzirom da su rastom rejtinga Hrvatske prinosi na njezine obveznice manji, pa se tako javlja potreba ulaganja u drugu imovinu.

Žigman poručuje da mirovinski fondovi sada moraju pokazati vještine za koje su plaćeni, a odnose se na pronalazak investicija koje će povećati prinose budućih umirovljenika.

Klasa imovine koja je vrlo popularna za ulaganje u Hrvatskoj su nekretnine, a tu su ponajviše aktivna društva za osiguranje, s obzirom da mirovinski fondovi po zakonu ne smiju izravno ulagati u taj segment.

No, iako ne mogu izravno ulagati u nekretnine, Žigman napominje da postoji opcija kreiranja nekretninskog fonda koji bi bio izlistan na burzi i koji mora biti maksimalno transparentan. To bi bilo indirektno ulaganje, odnosno u društva koja ulažu u nekretnine, no ona moraju biti izlistana na burzi, i to je veliko ograničenje, pojašnjava Žigman te dodaje kako je na samim mirovinskim fondovima hoće li ulaziti u takve vrste ulaganja.

Žigman dodaje da mirovinski fondovi trenutno raspolažu s ogromnim količinama gotovine koje trenutno ne nose nikakav prinos. Razlog toga su vrlo visoke cijene dionica, čime su i nepovoljne za kupnju. "Bolji je nikakav dobitak nego veliki gubitak, u slučaju da cijene dionica koji su kupili počnu padati a oni ne "izađu van" na vrijeme", pojašnjava Žigman.

Kaže da će se rezultati prinosa mirovinskih fondova za ovu godinu tek vidjeti, a kako su se prošle godine "nekako izvukli".