Win-win situacija – tako bi se mogla opisati trenutna 2022. godina kada se govori o isplatama dividendi domaćih kompanija. Burzovna godina koja se polako primiče kraju na domaćem tržištu neće ostati upamćena kao osobito uspješna. Indeks CROBEX bilježi minus iznad sedam posto, pa ako ovako ostane do kraja prosinca, ovo će biti najdublji pad cijena domaćih dionica od pandemijske 2020. i potonuća od gotovo 14 posto. Ruku na srce, dionicama je ove godine malo toga išlo na ruku. Nesretni rat u Ukrajini podsjetio je Europu da je mir vrlo krhka biljka, a kad se na to nadoveže energetska kriza nastala velikim smanjenjem dotoka plina iz Rusije koja tako želi izvršiti pritisak na EU, s time povezani skok cijena, pa podizanje kamatnih stopa kako bi se ta inflacija “ohladila”, ne čudi što je burzovni rezultat takav kakav jest.
Primjeri iz Čakovca i Zadra
Međutim, upravo je ta inflacija u kombinaciji s profitabilnošću i “financijskim zdravljem” hrvatskih kompanija donijela jednu dobru stvar za vlasnike dionica u ovoj tmurnoj 2022. – solidnu zaradu od dividendi. Štoviše, s dividendnim prinosom domaćeg dioničkog mjerila od 3 posto, 2022. je zauzela treće mjesto na ljestvici najboljih godina po isplatama dividendi od 2015. godine. Stoga je indeks CROBEXtr – koji osim cijene dionica uračunava i isplaćene dividende i tako daje potpuniju sliku kolika je ustvari zarada na hrvatskim dionicama – u minusu bitno manjih 4,4 posto. Izračuni Poslovnog dnevnika pokazuju da su kompanije iz sastava CROBEX-a tijekom ove godine isplatile 2,32 milijarde kuna dividendi više nego prošle godine.
Ovakav golemi skok ponajprije je zasluga velike isplate najveće domaće banke. Naime, Zagrebačka banka, oslobođena pandemijske zabrane isplate dividende koju je 2020. naložila Hrvatska narodna banka, ove je godine dioničarima isplatila malo više od dvije milijarde kuna iz lanjske dobiti. Preračunato, dioničari Zabe dobili su 6,27 kuna dividende po dionici. Ako se taj iznos usporedi s cijenom dionice, dividendni prinos iznosi odličnih 9,6 posto, pokazuju podaci analitičara Erste banke koji su nam ustupili podatke za ovu analizu. Tako visoki dividendni prinos omogućio je Zabinim dioničarima da ovu godinu “drže glavu iznad vode” s obzirom da se cijena te vrijednosnice u 2022. smanjila 3,5 posto.
Nakon Zagrebačke banke, po visini dividendnog prinosa izdvaja se i jedna prehrambena dionica, Čakovečki mlinovi te dvije turističke – Turisthotel i Plava laguna. Porečka kompanija svoje je dioničare ove godine počastila sa 145 milijuna kuna iz lanjske dobiti te još 75,5 milijuna kuna iz zadržane dobiti iz turistički rekordne 2019. godine. Tako su vlasnici redovnih dionica Plave lagune dobili 84,3 kune po dionici, a povlaštenih 84,55 kuna što daje dividendni prinos od 5 posto. Zadarski hotelijer – koji doduše nije u sastavu CROBEX-a – dioničarima je isplatio 72,7 milijuna kuna, odnosno 200 kuna po dionici što daje dividendni prinos od 5,4 posto. Čakovečki mlinovi i Turisthotel značajni su i zbog još nečega – izražene aktivnosti dioničara koji su zahtijevali (i dobili) višu isplatu. Naime, prvotni je prijedlog Uprave Turisthotela bio da se dioničarima isplati daleko manji iznos, 32,7 milijuna kuna što bi dalo 90 kuna po dionici. Međutim, prije skupštine dioničara zakazane za 12. rujna stigla su tri protuprijedloga dioničara koji su zahtijevali veću isplatu, a njihov je pritisak na kraju i urodio plodom.
Istovjetna situacija dogodila se i u slučaju Čakovečkih mlinova. Uprava je u pozivu na skupštinu održane 30. kolovoza predložila isplatu 15,4 milijuna kuna, odnosno 1,5 kuna dividende. Međutim, na skupštini je izglasana tri puta viša dividenda od 5 kuna po dionici što je dalo dividendni prinos od 6,3 posto. Tako velika dividenda rezultat je zahtjeva za isplatom s kojim su izašli upravitelji PBZ/CO obveznih mirovinskih fondova u čijim je portfeljima blizu 17 posto dionica. U tome su imali podršku kolega iz AZ fonda koji su obznanili da će podržati taj prijedlog. Valja naglasiti kako su u oba ova slučaja dioničari tvrdili da kompanije doslovno “plivaju u novcu” te da nema ekonomske logike da toliki novac “skuplja prašinu”. Naime, Turisthotel, sa 289 milijuna kuna gotovine, držao je ukupno 450 milijuna kratkotrajne financijske imovine. Čakovečki mlinovi u bilanci su iskazali vrijednost gotovine i ostale kratkotrajne financijske imovine krajem 2021. od gotovo 180 milijuna kuna.
Osluškivanje ‘bila’ ili nešto drugo?
Informacije iz objava kompanija iz sastava CROBEX-a pokazuju da su veću dividendu ove godine isplatili Adris, Atlantic, Končar-Elektroindustrija i Podravka. Potonja je isplatila 92,6 milijuna kuna, odnosno 13 kuna po dionici što je najviša dividenda koprivničke kompanije u posljednjih sedam godina. Veliki skok bilježi Končar koji se umjesto lanjskih 14,8 milijuna kuna ove godine isprsio sa 33 milijuna kuna, odnosno 13 kuna po dionici. To je rezultiralo dividendnim prinosom od 1,4 posto. Nakon što su prošle godine propustili isplatiti dobit dioničarima, to su ove godine učinili – uz već spomenute Zabu i Plavu lagunu – i Atlantska plovidba (27,9 milijuna kuna), Valamar Riviera (151,2 milijuna kuna) i Viktor Lenac (18,7 milijuna kuna). “Narodna dionica” Hrvatskog telekoma dioničarima je isplatila istovjetni iznos kao i lani – 8 kuna po dionici – što daje dividendni prinos od 4,3 posto.
Zašto su domaće kompanije ove godine tako široke ruke? Je li riječ o “osluškivanju bila” dioničara koji uvijek priželjkuju što veći povrat dobiti, a posebno im je to bitno u uvjetima dvoznamenkaste inflacije i pada vrijednosti dionica? Iako je u nekim slučajevima dijelom i to bio motiv, financijski analitičari ističu kako i kompanije u povećanim isplatama vide svoj interes. “Politika dividendi je važna, čak je za investitore i važnija u lošim vremenima. To je dodatni izvor prihoda od dionica i, naravno, utječe na ukupni povrat od dionica”, pojašnjava financijski analitičar Darko Brborović.
Što se tiče poduzeća, ukoliko se radi o zaduženoj kompaniji, Brborović smatra da je, načelno govoreći, bolje vraćati dugove nego isplaćivati dividendu pod pretpostavkom promjenjivih kamatnih stopa na dug. “Za nisko zadužena poduzeća može biti oportuno isplatiti dividendu jer tako prebacuju odgovornost za upravljanje imovinom u uvjetima rasta kamatnih stopa na investitore. Za poduzeća sa zdravom bilancom opravdano je isplaćivati dividende u inflacijskom okruženju”, ocjenjuje Brborović.
Analitičari Raiffeisen banke pojašnjavaju kako su kompanije u pravilu isplaćivale dividende u 2022. godini na temelju ostvarene dobiti za poslovnu 2021. i/ili zadržane dobiti iz prethodnih poslovnih godina. “Isplata dividende tijekom sljedeće godine ovisit će o ostvarenoj dobiti kompanija u ovoj godini. Naravno da će se Uprave i Nadzorni odbori kompanija voditi prilikom donošenja odluka o isplati dividende dioničarima prudentnim pristupom te neće ugrožavati likvidnost i solventnost kompanija kako bi isplatili što veću dividendu dioničarima.
Djelomična kompenzacija
Međutim, ukoliko kompanije i u okruženju visokih inflatornih pritisaka na strani troškova uspijevaju dio tih rastućih troškova prebaciti na svoje kupce/klijente te i nadalje ostvaruju solidnu razinu dobiti, ne postoji značajna zapreka u pogledu isplate dividende dioničarima. Pogotovo ako je rast poslovnih aktivnosti povezan i sa snažnim generiranjem neto novčanog toka iz poslovnih aktivnosti”, kažu iz RBA. Iz perspektive dioničara, isplata dividende je bitna u svakom pogledu, tako i u trenutnom okruženju visokih i rasprostranjenih inflatornih pritisaka. “Naime, za ulagače je bitan ukupni ostvareni prinos, a isti uključuje pored dobiti/gubitka po osnovi promjene cijene dionice i prinos od dividendi. Negativan učinak s osnove pada vrijednosti dionica može se stoga djelomično kompenzirati ostvarenim prinosom s osnove isplata dividende”, kažu analitičari te banke.
Hoće li se ovakva “berba” dividendi nastaviti i iduće godine? U RBA smatraju kako se ova godina neće baš ponoviti, iako je zbog nevjerojatno nesigurnih vremenima u kojima živimo nezahvalno išta prognozirati. “Obzirom na trenutno tržišno okruženje te izvjesno zadržavanje snažnih pritisaka na profitabilnost kompanija s osnove rastućih materijalnih troškova i troškova zaposlenika, očekujemo zadržavanje isplate dividende na postojećim ili nešto nižim razinama u odnosu na 2021. godinu. Pritom i nadalje očekujemo isplatu dividende od strane domaćih prehrambenih i telekomunikacijskih kompanija, ali navedeno treba uzeti uz veliku dozu rezerve, imajući na umu visoku neizvjesnost na tržištu”, zaključuju iz RBA.
