Nakon šest recesijskih godina prošla je godina na Zagrebačku burzu konačno donijela opipljiviji rast cijena dionica. Pozitivan trend još je izraženiji ove početkom ove godine obilježenoj temom privatizacije Hrvatske elektroprivrede i povratka Ine u nacionalno vlasništvo. O tim temama, ali i najvažnijem projektu koji ove godine očekuje domaću burzu razgovaramo s predsjednicom Uprave Ivanom Gažić.

Kraj prošle i početak ove godine obilježila je priča o otkupu MOL-ovog udjela u Ini te s tim povezana priča o privatizaciji HEP-a. Vjerujete li da će do privatizacije HEP-a na kraju ipak doći nakon napisa o analizi koja je pokazala kako HEP nije spreman za prodaju?
Vjerujem jer iz retorike vidim da je odluka ozbiljno komunicirana. O privatizaciji HEP-a govori se već nekih 7-8 godina. Kompanija je u tom vremenu u inozemstvu i Hrvatskoj izdala obveznice, zbog izdavanja euroobveznica dodijeljen joj je i kreditni rejting. Rekla bih da je HEP iznutra spreman za ozbiljnije izvještavanje prema burzi. Što se tiče političkih poruka, vidimo da je Vlada čvrsto krenula u tom smjeru. Na poziv premijera Plenkovića da ostale stranke predlože bolju strukturu privatizacije javljaju se ideje oko izdavanja obveznica, a zanemaruje se činjenica da će to povećati javni dug i da će samim time negativni efekt na ekonomiju biti evidentan. Hrvatska je dobila mnogo pohvala zbog smanjivanja deficita posljednje dvije godine i svako njegovo ponovno povećanje smanjit će povjerenje investitora. Sve je to sustav spojenih posuda – povećanje javnog duga neće se odraziti samo na neku brojku u proračunu, nego i na kamatne stope koje mi kao građani plaćamo. Stoga ne vidim razloga da se privatizacija HEP-a ne odigra ove godine. Pripreme je moguće napraviti u godinu dana.

Smatrate li da je privatizacija HEP-a nužno vezana uz priču o otkupu MOL-ovog udjela u Ini ili je to ipak samostalna priča?
Ako se prisjetimo što se sve govorile prethodne Vlade u zadnjih 7 do 8 godina, vidjet ćemo da u biti postoji politički konsenzus da HEP treba privatizirati. Problem u Hrvatskoj jest što oporba misli da uvijek treba kontrirati vladajućima. Privatizacija HEP-a možda jest potaknuta ovom situacijom s Inom, ali to je definitivno samostalna priča i cilj. Također, imat će pozitivne efekte na gospodarstvo, na burzu, na efikasnost kompanije, na sudjelovanje investitora koji će se na taj način educirati, postati aktivniji na tržištu kapitala, a što će Zagrebačku burzu učiniti važnijim igračem u srednjoj i istočnoj Europi.

Smatrate li da HEP u sadašnjem stanju može privući velik interes investitora?
Financijski rezultati HEP-a su impresivni. Oni imaju godišnji prihod od 14 milijardi kuna te prosjek dobiti u zadnje tri godine od dvije milijarde kuna. Još ako tome pribrojite oko dvije milijarde kuna amortizacije, kompanija ustvari odlično stoji. Uz financijski rezultat nije zanemariva ni činjenica da je energetika jedno od ključnih područja s obzirom da je važnost električne energije sve veća i pitanje opstanka svakog društva. Povećanje efikasnosti u tom sustavu donijet će nam jeftiniju i dostupniju električnu energiju.

Je li vas netko već kontaktirao oko pripreme privatizacije?
Nije potrebno da nas kontaktiraju s obzirom da vlasnik samostalno odlučuje što će raditi sa svojom kompanijom. Mi smo tu da taj proces podržimo s tehničke strane. Međutim, ja kao djelatnik burze i netko tko je u financijskoj industriji duži niz godina imam svoj stav o privatizaciji i mislim da sam ga u proteklih nekoliko godina mnogo puta artikulirala, a u slučaju HEP-a to još izrazitije želim artikulirati.

U slučaju da država otkupi MOL-ov udjel, što bi to značilo za tržište kapitala s obzirom da je Ina najvrednija kompanija na ZSE?
Ina je najveća po tržišnoj kapitalizaciji koja iznosi oko 30 milijardi kuna. No, promet Ininim dionicama trenutno je zanemariv jer je broj dionica raspoloživih za trgovanje vrlo mali. Ako bi država kupila cjelokupni udjel od MOL-a, vjerojatnost trgovanja dionicama Ine postala bi još manja. Burzi to ne bi donijelo osobit dobitak u odnosu na sadašnje stanje. Međutim, fokus je trenutno na privatizaciji HEP-a. Da bismo mogli razgovarati o tome što će biti s Inom, prvo treba riješiti pitanje HEP-a, a potom će Vlada artikulirati koje su njezine namjere nakon što i ako otkupi udjel od MOL-a.

Prošle smo godine imali rast CROBEX-a od 18 posto, a u dosadašnjem dijelu 2017. od otprilike 12 posto. Očekujete li ove godine nastavak rasta tržišta te je li taj rast dovoljan da bi u većem broju privukao strane investitore?
Ako se dan po jutru poznaje, rekla bih da možemo očekivati dobru godinu. Početak je vrlo ohrabrujući. Podaci o gospodarskom rastu u 2016. i očekivanja za 2017. veći su od očekivanja. Naravno, kada burza raste, automatski se javlja interes stranih investitora. Međutim, nepresušno nam trebaju nova izdanja. U najvećim izdanjima postoji vrlo velika koncentracija vlasništva. Inu smo već spomenuli, pa imamo Hrvatski telekom koji je najtrgovanija dionica, ali mirovinski fondovi polako stječu sve veći udjel i smanjuju broj dionica u slobodnoj prodaji, tzv. free floatu. Da bi burza bila likvidna i atraktivna, nužno je da ima veći broj izdanja s velikim free floatom. Odličan je primjer Valamar Riviera koja je na burzi dvije godine i po veličini je sedma dionica, ali je po prometu mnogo više na ljestvici. Osim toga, investitori koji gledaju ovaj dio svijeta žele biti izloženi u različitim industrijama. Na burzi nemamo niti jednu farmaceutsku kompaniju, pa se zato npr. okreću Krki u Sloveniji.

Kakve ste poslovne rezultate ostvarili u 2016. godini?
Upravo smo objavili nerevidirane rezultate za 2016. godinu. Možemo reći da usprkos činjenici da je ukupni promet prošle godine rastao, redoviti promet dionicama, gdje ostvarujemo mnogo više provizije, opet je bio u padu. Rast je ostvaren zbog nekoliko velikih blok-transakcija na kojima ostvarujemo značajno niže provizije. Općeniti je trend da veće transakcije idu putem bloka, a to je jedan od razloga zašto smo inicirali promjenu cjenika. Tradicionalno burze najveći dio svojih prihoda ostvaruju upravo iz provizija, ali zbog vrlo niske likvidnosti nama je taj postotak pao na manje od 30 posto, što je vrlo zabrinjavajuće. Od 2007. kada je bio vrhunac likvidnosti u Hrvatskoj i kada smo imali 45 članova, danas smo došli na njih 17. Sustav ima mnogo manje igrača, a mi imamo mnogo manju bazu izvora prihoda, a s druge strane naši troškovi zbog regulative koja je u EU stroga i kontinuirano se postrožuje stalno rastu. Nastavno na sve rečeno, kontinuirano planiramo i provodimo mjere koje će nam omogućiti pozitivno poslovanje i u godinama niske likvidnosti. Ključna za to je promjena trgovinskog sustava na kojem svi zaposlenici burze intenzivno rade. Želimo opravdati povjerenje svih naših dioničara, a naročito onih koji su sudjelovali u dokapitalizaciji. Treba reći i da je uvrštenje dionice burze na samu burzu bio veliki poslovni poduhvat za nas. Nakon šest mjeseci od uvrštenja dionica je ušla u CROBEX. Mi smo kompanija od svega 22 zaposlenika, ali pratimo zahtjeve najviše transparentnosti, a broj naših dioničara porastao je s pedesetak na gotovo tristo. Na sve ovo smo ponosni, ali naša je odgovornost postala još veća. Spremni smo odgovoriti na sve zahtjeve naših dioničara, i u smislu transparentnosti i u smislu isporučivanja rezultata.

O prijedlogu promjene cjenika provedena je javna rasprava. U dijelu brokerske zajednice prijedlog je izazvao nezadovoljstvo. Hoćete li ostati pri prvotnom prijedlogu promjene cjenika ili ćete ga ipak malo korigirati?
Jasno nam je da je dio brokerske zajednice nezadovoljan jer se cijene povećavaju. Proveli smo javno savjetovanje s članovima brokerske zajednice i dobili smo neke komentare. Cjenik je trenutno na razmatranju kod regulatora kojem ga moramo obrazložiti. Ne mogu govoriti da li će biti izmjena u odnosu na prijedlog. Za sada ostajemo kod svog prijedloga.

Najvažniji projekt koji vas čeka ove godine je prelazak na novu trgovinsku platformu Xetru?
Da, to je apsolutno najvažniji projekt.

Što to znači za članove burze?
Jasno mi je da ovaj projekt dolazi u malo nezgodno vrijeme s obzirom da članovi gotovo tri godine iščekuju CCP projekt koji je također vrlo zahtjevan za njihovo operativno poslovanje. Međutim, mi smo u projekt Xetre krenuli kada smo smatrali da će CCP projekt završiti, a sada je ispalo da se ta dva projekta poklapaju. Odluka da pređemo na Xetru bila je vrlo pomno analizirana i vrlo je izazovno mijenjati trgovinsku platformu jer je to u operativnom smislu za nas jako velika promjena. No, zaključili smo da nam Xetra, osim nižih troškova omogućava i, možemo reći, "njemačku efikasnost" u usklađenosti s propisima koji se kontinuirano mijenjaju. MiFID II koji stupa na snagu 1. siječnja iduće godine stavlja vrlo zahtjevne promjene pred trgovinski sustav kao što je označavanje naloga, zatim za različite dionice postojat će različiti koraci u cijeni koji će ovisiti o određenim parametrima i sl. Naša sadašnja platforma je takva da svaka izmjena u trgovinskom sustavu iziskuje puno operative i visoke troškove. Kod Xetre se jednom godišnje radi modifikacija koja sadrži sve te izmjene. Osim toga, Xetra omogućava našim članovima da se relativno jednostavno povežu s bilo kojim drugim Xetra tržištem.

Hoće li Xetra biti skuplja za članove?
Ne, prema našim trenutnim kalkulacijama.

Prošlo je godinu i dva mjeseca kako ste kupili Ljubljansku burzu. Kakvi su dosadašnji efekti te akvizicije, je li ispunila vaša očekivanja?
Zadovoljni smo i ispunila je očekivanja. Bilo smo dosta konzervativni kod procjena s obzirom da je u ovom našem biznisu teško raditi projekcije jer veliki dio prihoda ovisi o izvedbi tržišta. Jako smo zadovoljni kako smo primljeni u tamošnjoj investicijskoj zajednici. Imali smo i promjenu u menadžmentu, Aleš Ipavec, koji je sada predsjednik Uprave, vrlo je energičan i iznašao je rješenja za probleme kao što su pokretanje MTP tržišta SI Enter za dionice koje se nalaze na registarskim računima koje država ukida. Samo ukidanje računa značajno je povećalo promet u četvrtom tromjesečju.

Kakvo je sada stanje na slovenskom tržištu?
Iako ponekad mislimo da smo jako različiti, naša dva tržišta imaju identične probleme. Kada smo razmišljali o kupnji, smatrali smo da će privatizacije ipak biti aktualnije, ali se u Sloveniji dogodilo isto što i u Hrvatskoj – BDP je počeo rasti, proračunski manjak počeo se smanjivati, a tada se prestane pričati o privatizaciji. Međutim, nedavno je objavljeno da Europska komisija nije produžila rok za privatizaciju Nove Ljubljanske banke što će definitivno imati velik utjecaj na to tržište. Kada gledate relativno, Ljubljanska burza manja je po tržišnoj kapitalizaciji od našeg, a promet je relativno veći što znači da imaju veću likvidnost tih dionica. Također, oba tržišta pate od problema uzrokovanih neplanskim provođenjem privatizaicija. Činimo iznimne napore da na te probleme ukažemo vladajućima. 

Predstavljen je prvi startup financiran preko Funderbeama, kada možemo očekivati ostale?
Upravo je u tijeku prikupljanje sredstava za prvi hrvatski startup putem Funderbeama i interes je nevjerojatan. Radi se o tvrtki Include iz Solina, proizvođaču 'pametnih klupa'. Već u prvih nekoliko dana investitori su iskazali interes koji je premašio polovicu minimalnog ciljanog iznosa, a pred nama je još gotovo mjesec dana kampanje. Voljeli bismo da ove godine imamo barem nekoliko prikupljanja. No, velike su razlike u brojevima, prikupljanje 50.000 eura i 400.000 eura apsolutno nije isto. Isto tako želimo biti vrlo selektivni s obzirom da smo možda i prva burza u svijetu koja se htjela uključiti u taj investicijski ciklus od startupova, preko malih i srednjih poduzeća do uređenog tržišta. Funderbeam nije standardni crowdfunding u kojem se poklanja novac, već se radi o vlasničkom ulaganju i mogućnosti trgovanja udjelima u kompanijama. Ti investitori žele razumjeti što se događa s novcem, kakav je investicijski plan, iako na mnogo jednostavnijoj razini nego što je to slučaj na uređenom tržištu. Naravno da je to rizično ulaganje, mnogo startupova propada, pa stoga želimo napraviti što je moguće veću selekciju u toj prvoj fazi, ali i upozoriti investitore na veliku rizičnost takvog ulaganja.

Da li to znači da vam se javilo dosta startupova?
Da, javilo ih se dosta.

Konkretno, 10, 20, 30?
Recimo desetak.

Svi su iz Hrvatske?
Fokusirani smo na jugoistočnu Europu, odnosno na regiju, pa ako se javi tvrtka iz neke druge zemlje kao što je Slovenija, BiH ili Srbija, isto ih mi pokrivamo. Zbog toga smo se morali dodatno ekipirati, pa smo angažirali jednu osobu koja radi za Funderbeam. S kolegama iz Estonije sada ćemo puno brže moći vrednovati startupove. Ono što me donekle iznenadilo jest činjenica koliko startupovi trebaju pomoći i asistencije u pripremi materijala koji je prihvatljiv za investicijsku javnost. To su ljudi koji rade neki proizvod ili aplikaciju i oni su u tome odlični, ali što se tiče financijskih i prezentacijskih znanja, relativno su slabi. Zato je ovaj sustav gdje postoji vodeći investitor odličan budući da prikupljanje sredstava omogućava mentora po vrlo povoljnim uvjetima. Sreća je da takvih ljudi u Hrvatskoj ima puno. Zahvalni smo HUB 385 na partnerstvu i Ivani Šoljan što je pristala biti vodeći investitor našem prvom startupu – Includeu.

Kada bi se SEE Linku trebala pridružiti Bukureštanska burza?
Vodimo aktivne pregovore.

Bi li njihovim ulaskom SEE Link, s obzirom da mu se pridružila i Atenska burza, postala respektabilna platforma?
Da, s time što još uvijek pokušavamo iznjedriti rješenje za veću uključenost članova jer je tu ipak potreban "rad na terenu". I u SEE Linku smo se ekipirali, dobili smo novog direktora, imamo budžet za događanja na kojima ćemo povezivati brokere iz različitih zemalja. Koliko god da nama regija izgleda blisko, prosječni hrvatski broker vrlo malo zna o bugarskim, makedonskim ili rumunjskim dionicama. Zbog toga smo npr. napravili partnerstvo s Interkapitalom koji je uključio Makedoniju u svoje izvještaje.

Hoće li zbog toga SEE Link ostati mrtvo slovo na papiru?
Ne bih rekla. To nije projekt u smislu "izgradili smo tvornicu, pa ju puštamo u pogon". To je više proces konvergencije u jednu točku i taj će proces uzeti mnogo vremena. Neke stvari bilo je teško predvidjeti. Bilo je dosta operativnih izazova, no uspješno ih svladavamo. Međutim, za to je potrebno dosta vremena i angažmana jer riječ je o opsežnom projektu s puno uključenih strana. Ponosni smo što su zahvaljujući SEE Linku unaprijeđeni i neki procesi na lokalnim tržištima kapitala, primjerice makedonskom. Izuzetno je bitno da je taj proces pokrenut. Srećom, imali smo podršku EBRD-a koji je prepoznao da je potrebno tržištima dati mogućnost razvoja ako ih želimo očuvati. Ne treba zanemariti da smo mi taj projekt započeli kada nismo imali ni rast gospodarstva, ni rast indeksa ni bilo kakvih priča o privatizacijama. Prepoznali smo da će regionalizacija donijeti našim članovima nove proizvode i mogućnosti kako bi dugoročno održivo poslovali.