Donedavno predominantni dioničar Dukata, francuska grupacija Lactalis, napokon je (putem svoje belgijske tvrtke B.S.A. International) i službeno postala jedini vlasnik zagrebačke mliječne industrije. Plan istiskivanja Francuzi su nagovijestili još prošlog ljeta.

Konkretizirali su ga objavom tzv. primjerene otpremnine potvrđene od neovisnog revizora u studenom, a nakon što je na glavnoj skupštini ta odluka potvrđena, neko vrijeme uzeli su prateći proceduralni koraci.

Ove srijede proces squeeze outa konačno je i formalno “zapečaćen”, a s njim je ukinuto i burzovno uvrštenje.

Za prijenos dionica manjinskih dioničara koji su u Dukatu držali 4,66 posto dionica B.S.A International je izdvojio ukupno oko 130 milijuna kuna, plativši im po dionici 928 kuna. Plaćena cijena implicira vrednovanje kompanije na gotovo 2,8 milijarde kuna.

Dionice Dukata nisu se svrstavale među aktivnije na Zagrebačkoj burzi. Primjerice, prošle godine njima je ostvareno 13,2 milijuna kuna prometa, pri čemu je najava istiskivanja manjinskih dioničara zaslužna što su se u 2020. našle u top 10 prema porastu cijene.

U prvom tromjesečju ove godine sa squeeze outom pred vratima, zaključeno je tek 30-ak transakcija vrijednih tek nešto više od 1,1milijun kuna. Na domaćoj burzi i mimo toga već neko vrijeme više je vijesti o povlačenjima nego novim uvrštenjima dionica.

Osim Dukatova tzv. delistinga tijekom prvog tromjesečja s burze su otišle i dionice Karlovačke banke te PIK-a Rijeka, a dioničkih prinova na uređenom tržištu nije bilo.

Tijekom prošle godine u burzovnu ponudu uvrštene su dionice pet kompanija, a na domaćem tržištu kapitala pojavila su se i prva dva burzovno trgovana fonda, ETF-a, za što se pobrinuo Intercapital.

Kad je riječ o uvrštenjima, uz Helios Faros, The Garden Brewery, Modru špilju i Vis, na samom kraju godine na burzi su nakon provedene inicijalne javne ponude (IPO) počele kotirati i dionice CIAK Grupe.

Sve u svemu, kad je riječ o burzovnoj ponudi dionica, lanjska uvrštenja nisu bitno promijenila sliku tržišta u pogledu glavnih perjanica i likvidnosti.

Sa ZSE je istodobno iščeznulo više dionica, iako ni one mahom nisu bile iz reda likvidnijih pa njihov odlazak nije ostavio jači trag na razine ukupnih prometa, mada za same dioničare dioničkih društava to po definiciji baš nije dobra vijest.

Ukupno je tijekom 2020. Zagrebačka burza registrirala 20 ukidanja uvrštenja dionica. U toj brojci je i sedam nekadašnjih Agrokorovih perjanica koje su burzovno “mrtve” bile dulje vrijeme, počevši od blokada trgovanje nakon otvaranja postupka izvanredne uprave, pa do proglašenja insolventnima u sklopu nagodbe vjerovnika.

Pored njih, lani su se s burze povukli i Hoteli Brela, Vodice, Tučepi, Maestral te Zlatni rat, zatim Agromeđimurje, Termes Grupa, Badel 1862, Palace Hotel, Terra Mediterranea te DTR i Istra d.d.

Sve u svemu, za burzovne ulagače značajnije bi moglo biti skoro delistanje dionica PBZ-a, unatoč veoma malom “free floatu”, tj. činjenici da mali drže tek nešto više od dva posto dionica banke.