Za sudionike tržišta kapitala, od brokera odnosno investicijskih društava pa do izdavatelja i malih dioničara, sprema se novi set zakonskih promjena.

Ministarstvo financija u jednomjesečnu je javnu raspravu pustilo izmjene i dopune Zakona o tržištu kapitala kojima se ponajprije u domaće zakonodavstvo prenose određene europske uredbe, a koje će, uz ostalo, donijeti i neka regulatorna rasterećenja za investicijska društva.

Dio paketa zakonskih izmjena je i uređivanje nekih pitanja vezanih uz skupno financiranje (crowdfunding platforme), kao i npr. administrativno rasterećenje izdavatelja te neke novine u sferi zaštite malih dioničara. Usto, predložene izmjene i dopune zahvaćaju i propisivanja uvjeta pri promociji financijskih usluga.

Jedna od važnijih novosti odnosi se na razdvajanje regulatornog okvira kreditnih institucija i investicijskih društava. U trenutno važećem zakonodavnom okviru “nije adekvatno prepoznata činjenica različite rizičnosti kreditnih institucija i investicijskih društava, na koja su se primjenjivala ista pravila”, ističe se u obrazloženju.

Stoga se prijedlogom zakona propisuje jedinstveni inicijalni kapital investicijskih društava u ovisnosti o investicijskim uslugama i aktivnostima koje investicijsko društvo obavlja.

Uvažavajući pak načelo razmjernosti, zakonske izmjene, a sukladno dvjema direktivama EU (o bonitetnim zahtjevima za investicijska društva i bonitetnom nadzoru nad njima), predviđa se i isključenje primjene pojedinih zahtjeva o sustavima upravljanja te politikama na mala i međusobno nepovezana investicijska društva.

Jasno propisivanje

U domaće se zakonodavstvo prenosi i odredba europske uredbe o tržištu financijskih instrumenata kojom se jasno propisuje da pružatelji usluga skupnog financiranja ili tzv. crowdfunding platforme ne podliježu zahtjevima iz Zakona o tržištu kapitala.

Radi zaštite interesa korisnika investicijskih usluga, pak, za ubuduće se u sferi promocije vezane uz usluge npr. brokera ili investicijskog savjetovanja predviđa registracija kod Hanfe. Prijedlogom zakona propisuje se kako promotivne aktivnosti osim reguliranih subjekata (investicijskog društva, vezanog zastupnika) mogu obavljati jedino tržišni posrednici.

“Tržišni posrednik koji radi samo financijsku promociju (bez pružanja financijskih usluga) ima ograničene zahtjeve registracije i uvjeta poslovanja, ali identične zahtjeve za fer prikazom informacija klijentima u odnosu na investicijsko društvo”, objašnjavaju predlagatelji zakona.

Predloženim izmjenama izjednačavaju se uvjeti promidžbe u vezi s ulaganjem u financijske instrumente za sve koji izravno komuniciraju s potencijalnim ulagateljima, a time se, kažu, podiže razina njihove zaštite.

Kad su posrijedi mali dioničari, u cilju njihove zaštite predlaže se i odredba kojom se dodatno uređuje postupak povlačenja dionica s uređenog tržišta.

Iznos pravične naknade i elaborat o procjeni fer vrijednosti dionice revidiran od strane neovisnog ovlaštenog revizora izdavatelj će ubuduće morati u cijelosti učiniti dostupnim svim dioničarima i objaviti javnosti, i to najkasnije pet dana prije dana održavanja glavne skupštine na kojoj se odlučuje o povlačenju dionica s uvrštenja na uređenom tržištu.

Obveza uvrštenja novog izdanja

Istodobno, radi poticanja izdavatelja na uvrštenje novog izdanja već uvrštenih dionica predlažu se izmjene koje će burzi omogućiti da za više kotacije propiše obvezu uvrštenja novog izdanja.

Jednako tako, predviđaju se i sankcije za slučaj kršenja tih obveza, a predviđa se i obveza dostave pravovremenih i transparentnih podataka iz kojih će ulagateljima i potencijalnim ulagateljima biti moguće jednostavno i točno utvrditi ukupni iznos temeljnog kapitala izdavatelja, vlasničku strukturu te ukupan broj dionica s glasačkim pravima (ili bez njih).

U isto vrijeme, za izdavatelje bi izmjene zakona trebale rezultirati i administrativnim rasterećenjem. U odnosu na postojeće propise predlaže se ukidanje njihove obvezu vezano za godišnju objavu podataka o stjecanju i držanju vlastitih dionica.

U praksi se pokazalo time ne postiže dodatna transparentnost, a ta obveza predstavlja administrativno opterećenje, objašnjavaju u Ministarstvu financija odnosno Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga, Hanfi.