Dionička tržišta kao što su rumunjsko, nigerijsko, pakistansko, srbijansko pa i hrvatsko, koji se zajedničkim imenom zovu Frontier markets, pokazuju znakove oporavka u ovoj godini i u njih se isplati ulagati, tvrdi Financial Times. Ako se uspoređuju indeksi koji prate takozvnana frontier tržišta i ona brzo rastuća u koji pripadaju zemlje BRIC-a (Brazil Rusija, Indija i Kina), Frontier je od početka godine ulagačima ostvario povrat od 8,3 posto, dok su indeksi brzorastućih tržišta imali povrat na ulaganje od samo jedan posto. Analitičari i fond menadžeri FT-a kažu da su investitori shvatili da postoji prostor za ulaganja i zaradu na koji su odavno već zaboravili budući da su tržišta kapitala poput Srbije, Hrvatske, Vijetnama i Nigerije u posljednjih četiri do pet godina masovno bilježili pad.

Solidni povrati
“Neka od tih tržišta nikada nisu bila jeftinija”, smatra Slim Feriani, menadžer fonda Advance Frontier Marketsa. Ističe da neka od njih bilježe izuzetno dobre rezultate od 15 do 20 posto, a dividendni prinosi su oko solidnih četiri do pet posto. Analitičari ukazuju na to da budući da su referentne kamatne stope u svijetu na izuzetno niskim razinama, dividendni prinosi postali su primarni fokus ulagača i stoga se “isplati ulagati u tzv. frontier tržišta”, piše FT. Davor Špoljar, analitičar Erste banke slaže se s tom tezom i kaže da investitori traže nova tržišta i nove prilike za plasman tog viška likvidnosti. “Iako trenutno makroekonomsko okruženje u Hrvatskoj nije stimulativno za tržište kapitala, postoji vjerojatnost da se dio viška likvidnosti prelije i na domaće tržište”, kaže Špoljar. Budući da su, piše FT, Kenijci, Estonci, Vjetnamci, Hrvati i Litvanci sve bogatiji, njihov rast potrošnje pokrenut će rast dobiti kompanija u sektoru potrošačkih roba i banaka. Zbog toga stratezi fondova počeli su zauzimati pozicije u tim sektorima. “Frontier tržišta su u vrlo ranim fazama razvoja na kojima se očekuju više stope rasta”, kazao je Nick Wilson, čelni čovjek fonda Qatar Investments. No s Financial Timesom se u potpunosti ne slaže čelni čovjek BPB Investa Tomislav Nikočević. “U Hrvatskoj posljednjih godina imamo pad realnog BDP-a, pad realnog dohotka pa posljedično tome i pad osobne potrošnje koja je u 2012. pala na godišnjoj razini u deset mjeseci. Bilance banaka u posljednje vrijeme stagniraju, a primjetan je i pad njihovih potraživanja prema stanovništvu i pogotovo prema trgovačkim društvima”, objašnjava Nikočević.

Ulazak u EU je prilika
Kaže da je hrvatsko tržište kapitala dio tzv. Frontier tržišta i kao takvo sudjeluje u indeksima koji pokrivaju navedena tržišta pa je zbog toga uglavnom u fokusu stranih fondova. “S obzirom na ulazak u EU i relativno povoljne valuacije pojedinih poduzeća hrvatsko dioničko tržište može biti zanimljivo stranim ulagačima”, smatra Nikočević. Pored atraktivnosti frontier tržišta, postoje brojne negativne strane, piše FT. Prvenstveno se to odnosi na veličinu tih tržišta kapitala i njihovu plitkoću, malu likvidnost i političke nestabilnosti. Tu je i velika izloženost tečajnim promjenama, kao i rizici veće inflacije u odnosu na druga svjetska tržišta.