Na europskim su burzama u četvrtak cijene dionica nastavile rasti, primaknuvši se najvišim razinama u sedam godina, a ulagače su, dok čekaju poruke iz Europske središnje banke, ohrabrili dobri poslovni rezultati europskih kompanija.

FTSEurofirst indeks 300 vodećih europskih dionica bio je oko 12,30 sati u plusu 0,4 posto, na 1.563 boda, a nakon što je jučer ojačao za 0,8 posto, ponovno se primaknuo najvišoj razini u sedam godina.

Frankfurtski DAX indeks bio je istodobno na dobitku 0,40 posto, na 11.438 bodova, dok je londonski FTSE porastao 0,30 posto, na 6.939 bodova, a pariški CAC 0,50 posto, na 4.942 boda.

Rast cijena dionica ponajviše se zahvaljuje boljim nego što se očekivalo kvartalnim poslovnim rezultatima europskih kompanija, kao što su Carrefour i Schroeder. Cijena dionice drugog po veličini svjetskog trgovačkog lanca porasla je 1,8, a britanskog fonda 2,5 posto.

Dosad je oko 80 posto kompanija iz sastava STOXX Europe 600 indeksa objavilo poslovna izvješća za zadnji lanjski kvartal, a njihova je dobit u prosjeku porasla za 22 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije.

"Rezultati kompanija ohrabruju. U posljednje vrijeme puno su učinile na restrukturiranju, pa sada uz mali rast prihoda ostvaruju snažan skok dobiti", kaže Joffrey Ouafqa, menadžer u fondu Auris Gestion Privee.

Pod pritiskom je, pak, rudarski sektor. Cijena dionice Anglo Americana pala je gotovo 1 posto, nakon što je kineska vlada poručila da u ovoj godini cilja rast gospodarstva za 7 posto, najmanje u posljednje 24 godine.

U fokusu je ulagača i sjednica čelnika Europske središnje banke (ECB), a očekuje se da će objaviti dodatne detalje o programu kupnje državnih obveznica vrijednom gotovo 1.100 milijardi eura u idućih godinu i pol dana.

Očekuje se i da će ECB povećati procjene rasta gospodarstva, ali i smanjiti prognoze inflacije.

Uoči te sjednice, na valutnim je tržištima tečaj eura prema američkoj valuti pao na svega 1,1026 dolara, najnižu razinu od rujna 2003. godine.

Slabljenje eura pozitivno utječe na gospodarstvo eurozone, jer na taj način roba proizvedena u tom bloku postaje konkurentnija na svjetskom tržištu, pa raste izvoz. A to bi, zajedno s nižim cijenama goriva i labavljenjem monetarne politike ECB-a, trebalo potaknuti rast gospodarstva eurozone.

Zahvaljujući najavi ECB-a o uvođenju kvantitativnog popuštanja monetarne politike, od početka godine FTSEurofirst 300 indeks skočio je 14 posto, znatno više od S&P 500 indeksa na Wall Streetu koji je u istom razdoblju ojačao 1,9 posto.