Mjeseci lobiranja i razuvjeravanja europskih tržišnih regulatora za Deutsche Börse i NYSE otišli su u vjetar. Članovi Europske komisije za tržišno natjecanje podržali su prijedlog povjerenika Joaquina Almunija koji je inzistirao da se blokira najavljeno spajanje frankfurtske i njujorške burze i tako zaustavili devet milijardi dolara vrijedan posao. Prema navodima Financial Timesa, glavni europski argument protiv spajanja Deutsche Börse i NYSE ostao je strah od mogućeg monopola koji bi poremetio tržište derivata. Naime, spajanjem tih dvaju burzovnih operatera spojile bi se i njihove podružnice – Liffe i Eurex – pa bi 90 posto europskog tržišta derivata kao i 30 posto trgovanja dionicama palo pod kontrolu jednog operatera.

Žestoka debata
Ipak, čini se da konačno europsko “ne” nije izglasano bez debate. FT je doznao da je rasprava o spajanju Deutsche Börse i NYSE bila poprilično “žestoka”. Manji dio članova komisije za tržišno natjecanje navodno se usprotivio odbijenici argumentirajući kako Europa time gubi mogućnost da postane konkurentnija na globalnom tržištu. Inače, europski povjerenik za tržišno natjecanje Joaquin Almunia još je početkom siječnja odlučio svojim kolegama predložiti da spriječe nastajanje najvećega svjetskog burzovnog operatera. Budući da je tada prvo bila riječ o neslužbenim objavama u medijima, vodstva frankfurtske i njujorške burze nisu odmah reagirala, ali nakon što su vijest o vjerojatnoj odbijenici i službeno primili, još su se jedanput “bacili” na lobiranje kako bi popravili štetu. Reto Francioni i njegov kolega Duncan Niederauer sredinom siječnja su svoje negodovanje saželi u pismu predsjedniku Europske komisije Joseu Manuelu Barrosu. Poručili su mu da je strahovanje europskih regulatora o njihovoj mogućoj monopolskoj poziciji na EU tržištu derivata posve neopravdano.

Barroso nije pomogao
Šefovi frankfurtske i njujorške burze tada su napisali da spajanje Deutsche Börse i NYSE ne bi dovelo do poremećaja u europskom trgovanju derivatima, i to zato što postoji “veliko OTC tržište kao i jaka globalna konkurencija”, ističući primjer američkog CME-a, najveće svjetske burze derivata“. Iskreno su Barrosu pritom priznali da prodaju njihova poslovanja derivatima, na kojoj su sve vrijeme inzistirali europski regulatori, dioničari i vodstvo dviju burzi jednostavno nikad ne bi odobrili. Francioni i Niederauer pokušali su odobrovoljiti šefa Europske komisije tvrdnjama da bi najavljena akvizicija bila od presudne važnosti za ubrzanu integraciju europskih tržišta kapitala. ”Burza koja bi nastala spajanjem Deutsche Börse i NYSE bila bi prethodnica u smislu provođenja tržišnih reformi koje zahtijevaju EU i skupina G 20. Naime, odobravanjem planirane akvizicije stvorilo bi se transparentno i regulirano tržište s jakom europskom bazom koje bi moglo postaviti nove globalne standarde”, poručili su tada Barrosu čelnici Deutsche Börse i NYSE. Međutim, nakon jučerašnjih objava o konačnoj negativnoj odluci europskih regulatora postalo je jasno da nisu uvažili nijedan argument Frankfurta i New Yorka.

‘Američka utjeha’
Vodećim ljudima dviju burzi sada kao mlaka utjeha ostaje činjenica da su Sjedinjene Američke Države odbrile njihov “deal”. Tamošnje je ministarstvo pravosuđa krajem prošlogodišnjeg prosinca odobrilo spajanje dviju burzi. Zeleno svjetlo u Americi su dobili jer se regulatori u SAD-u nisu trebali bojati mogućeg monopola na tržištu derivata, i to zbog dominantnog položaja spomenute CME grupe.