Prvi trgovinski dan nakon objave rezultata parlamentarnih izbora u Grčkoj i predsjedničkih u Francuskoj burze su započele oštrim padom. Investitore je opravdano zabrinulo to što su u obje zemlje pobijedili političari koji se oštro protive mjerama štednje, a upravo su one temelj aktualne europske borbe s dužničkom krizom, pa se s pravom opet postavlja pitanje daljnjeg funkcioniranja europske monetarne unije.

Pariški indeks CAC je u jutarnjim satima bio u minusu 1,35%, a njemački je DAX otklizao na dolje za gotovo 2%, no u poslijepodnevnim satima ipak je ublažio pad te je oko 15.30 sati iznosio -0,4%. “Crvenjele” su se i azijske burze, Nikkei je pao 2,8 posto, a HSI 2,61 posto. I Wall Street je otvorio padom indeksa od 0,4%. Zajednička valuta europske monetarne unije u ponedjeljak ujutro također je zabilježila oštar pad pa joj je vrijednost naspram dolara dotaknula najnižu razinu u posljednja tri mjeseca, jedan euro vrijedio je 1,2955 dolara. Nakon pesimistične reakcije tržišta na rezultate izbora analitičari očekivano tvrde da ulagače najviše zabrinjava Grčka. Mjere štednje na koje se obvezala dosadašnja vlada glavna su okosnica europskog paketa pomoći kojim se tu zemlju spašava od dužničke propasti. No dvije vodeće stranke – Pasok i Nova demokracija, koje su pristale na brutalne rezove – osvojile su svega 149 od 300 mjesta u parlamentu pa, jasno, nemaju većinu, a mandatar Antonis Samaras trebat će na suradnju privoliti i trećeg igrača. Problem je što bi tako vodeću riječ u sastavljanju nove vlade zapravo mogao imati Aleksis Cipras, čija je radikalna stranka osvojila čak 16,5% glasova. Riječ je o žestokom protivniku mjera štednje koji je izjavio: “Građani Europe ne mogu se više miriti s barbarizmom ‘bailouta’ i štednje. Čelnici EU, osobito Angela Merkel, moraju shvatiti da su njihove politike poražene.” S obzirom na takve izjave, jasno je da tržišta strahuju hoće li nova grčka vlada uopće nastaviti s mjerama štednje. I pariški pobjednik Francois Hollande “zamutio je vodu”. Za razliku od prethodnika, predsjednika Nicolasa Sarkozya, priznaje da prezire štednju koja “u očaj baca građane i gospodarstvo”, traži da prioritet bude rast. Takav stav teoretski dovodi u pitanje daljnje funkcioniranje njemačko/francuskog saveza, pa tako i cijele Europe. No analitičare francuski izbori manje zabrinjavaju. Tvrde da će unatoč oštroj antimerkel predizbornoj retorici Hollande na kraju morati naći zajednički jezik s kancelarkom jer je Njemačka jednostavno prejaka da bi novi šef Francuske predugo vukao po svome.