Neto dobit Zagrebačke banke na razini grupe dosegnula je 1,04 milijarde kuna u prvih šest mjeseci ove godine. U usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem tržišni lider poboljšao je rezultat za 220 milijuna kuna, gotovo 27 posto.

Na poslovanje grupe, u čijem rezultatu sama Zaba sudjeluje s 911 milijuna kuna dobiti, a značajnije doprinose mostarska UniCredit banka i UniCredit Leasing, nije bila pod izravnim utjecajem rata u Ukrajini, ističe Uprava na čelu s Ivanom Vlahom. Ipak, posredni utjecaj je prisutan uz nastavak neizvjesnosti zbog pandemije.

Amortizirana polovina gubitka
Unatoč okruženju, Zaba bilježi rast prihoda uglavnom iz spektra nekamatnih priljeva. Neto prihod od kamata nastavio je trend pada na 1,41 milijardi kuna, što je za 20 milijuna kuna manje nego lani. Pritom je prihod od kamata pao na 1,57 milijardi kuna, 34 milijuna manje nego prije godinu dana.

Premda su kamatni rashodi rezani tri puta snažnije od pada prihoda, s već iznimno niskim pasivnim kamatama manevarski prostor je ograničen, pa je tek polovina gubitka amortizirana. Polugodišnji rezultati za 2022. bit će svojevrsna prekretnica u svjetlu zaokreta europske monetarne politike pošto je Europska središnja banka 21. srpnja podigla referentnu depozitnu stopu.

U narednim mjesecima najavljena su daljnja podizanja kamata zbog obuzdavanja inflacije što će se preliti na poslovanje banaka i, izvjesno je, u budućnosti smanjivati pritiske na kamatne marže.

Dok se to ne dogodi, a vlasnici bez obzira traže rezultate iako je cijena kapitala u Europi dojučer praktično bila nula, banke bildaju nekamatne prihode, poput provizija i naknada.

Na naknadama i provizijama Zaba je u prvih šest mjeseci zaradila 759 milijuna kuna (a zaračunala 879 milijuna), 103 milijuna (+15,7%) više u godinu dana. Iz izvješća objavljenog na Zagrebačkoj burzi vidljivo je da je za gotovo trećinu povećana dobit od trgovanja, na 408 milijuna kuna.

Istodobno, troškovi poslovanja blago su porasli 22 milijuna kuna, na 1,13 milijardi kuna pa omjer troškova i prihoda, kao indikator efikasnosti poslovanja, iznosi 43,8 posto. Pritom su troškovi vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke iznosili 174 milijuna kuna, 58 milijuna kuna manje nego lani.

Skok od 60 posto
Iz Zagrebačke banke su izvijestili da neto krediti i predujmovi komitentima iznose 87,1 milijardu kuna, dok su depoziti klijenata dosegnuli 130,2 milijarde kuna.

Trend rasta depozita nastavljen je i u prvom polugodištu godine za 2,8 milijardi kuna, 2,2 posto, prvenstveno zahvaljujući priljevu štednje stanovništva. Depoziti drugih kreditora u Zabi iznose 8 milijardi kuna što je porast više od 60 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

U usporedbi s lipnjem 2021. imovina Grupe Zagrebačke banke porasla je za 5,1 milijardu kuna, na 163,6 milijardi kuna. Sama Zagrebačka banka najveći tržišni je igrač s više od četvrtine bankarskog tržišta koja u godini dana bilježi rast imovine preko četiri milijarde kuna, na 136,5 milijardi kuna