Hrvatska poštanska banka prošlu godinu zaključila je s minimalnom, ali ipak dobiti: nakon što su rezervacije zbog Agrokora dosegnule 281 milijun kuna, državna je banka iskazala 7,1 milijun kuna neto dobiti.

Operativni rezultat od 373,2 milijuna kuna bio je blizu razine 2016. godine koju će više banaka pamtiti po neočekivanim priljevima zbog prodaje udjela u Visa Europe. "HPB je imala odlično drugo polugodište 2017. te je, usprkos visokim rezerviranjima po izloženosti grupi Agrokor i povezanim osobama, nadoknadila gubitak iz prvih šest mjeseci", kažu u HPB-u podsjećajući da je tada minus dosegnuo oko 65 milijuna kuna. 

Rast kredita i depozita
Čelnik banke Tomislav Vuić u komentaru rezultata rekao je da je banka uspjela anulirati polugodišnji gubitak zbog Agrokora, no to je platila operativnom dobiti.

Od kamata HPB je u 2017. zaradio neto 531,3 milijuna kuna, 3,3 posto nego godinu ranije. Neto prihod od provizija i naknada porastao je četiri posto, na 192,1 milijun kuna.  Iz poslova vezanih za garancije i kunski platni promet tvrtki, banka bilježi 4,4 posto veće prihode, a napominju da je snažan rast ostvaren u kartičnom poslovanju zbog većeg broja korisnika i transakcija na bankomatima, posebno tijekom sezone. Krediti stanovništvu rasli su 6,3 posto, a tvrtkama 5,9 posto. Depozitna baza porasla je 4,2 posto, pri čemu raste štednja građana, ali i tvrtki.

Cilj je dokapitalizacija
Ključan izazov i cilj u narednom razdoblju za HPB će ostati dokapitalizacija. S tržišnim udjelom na granici pet posto ukupne aktive bankarskog sektora, HPB je ograničena u stopu pratiti konkurenciju bez kapitalne injekcije, i u tim uvjetima joj je imovina blago povećana na 19,8 milijardi kuna.

Država je u prosincu bez objašnjenja otkazala dokapitalizaciju u kojoj se ciljalo da se 1,9 milijardi kuna kapitala podeblja sa svježih 600 milijuna kuna.  Bez dokapitalizacije, koja je odgođena na nepoznati datum u ovoj godini, upitno je ima li uopće smisla projekt preuzimanja Jadranske banke u kojoj je prošle godine provodila dubinsko snimanje.