Do kraja godine izvjesno je da će se još jedna kompanija delistirati sa Zagrebačke burze. Vlasnici Domaće tvornice rublja, poznatije po skraćenici DTR, zagrebački odvjetnik Anto Nobilo i Milan Carić na skupštini 20. listopada trebali bi usvojiti prijedlog odluke o povlačenju dionica s burze. Odluka je u pravilu formalna budući da je čelnik kompanije Milan Carić ujedno i najveći pojedinačni dioničar u čijem je vlasništvu 96 posto dionica, dok se Nobilo vodi kao zamjenik predsjednika Nadzornog odbora.

Otkup po fer cijeni

Za odluku je potrebno 75 posto glasova na skupštini, a manjinski suvlasnici DTR-a koji se, eventualno, budu protivili tom potezu dionice mogu prodati uz pravičnu naknadu kako predviđa Zakon o tržištu kapitala. Predviđeni rok za otkup je tri mjeseca po upisu u sudski registar. DTR-ovo povlačenje s burze nije iznenađenje. S obzirom na vlasničku strukturu, trgovanja u gotovo i nije bilo.

U proteklih deset godina dogodila se okruglo jedna transakcija i to 2013. kad su Carić i Nobilo kupili većinski paket dionica za manje od 890 tisuća kuna. Tada se u medijima navodila niska cijena s obzirom na nekretninu DTR-a u naselju Dubrava i lanac trgovina u Zagrebu.

Prozivke da kupuje DTR zbog nekretnina Carić je odbacio, a tada je u razgovoru za Večernji list poručio da “iskreno u to ulazi” i da ima dobar poslovni plan. Otad se na burzi pojavljuju tek sporadična priopćenja. Početkom rujna Zagrebačka burza zatražila je očitovanje zbog neobjavljivanja godišnjeg izvješća za 2019. i nepravovremenog obavještavanja investicijske javnosti o vlastitim dionicama. Iz kompanije su se opravdali “promjenom računovodstvenog servisa, bolešću direktora te otežanih uvjeta poslovanja uzrokovanih pandemijom COVID-a 19”. Rezultati za prošlu godinu u međuvremenu su objavljeni i prema njima je DTR ostvario 136 tisuća kuna dobiti, no uz negativno mišljenje revizora. Revizorska kuća Renconsult istaknula je negativnu vrijednost kapitala od 8,3 milijuna kuna, značajno veće kratkoročne obveze od imovine te dugoročne obveze od 2,3 milijuna kuna utvrđene predstečajnom nagodbom koje su već trebale biti podmirene.

Godinama bez trgovanja

“Društvo iz redovnog poslovanja ne ostvaruje prihode koji bi omogućili da redovito podmiruje vlastite obveze te je i dalje, neovisno o ostvarenoj dobiti za poslovnu godinu, ovisno o financiranju od strane najvećeg dioničara ili drugih povezanih poduzetnika”, ističu revizori. Upozoravaju da ta neizvjesnost može uzrokovati značajnu sumnju na sposobnost na vremenski neograničeno poslovanje što financijski izvještaji ne prikazuju primjereno. Izvješća za drugi kvartal 2020. još nisu objavljena unatoč najavi da će se to dogoditi do kraja kolovoza.

Tvrtka koja je u najboljim danima zapošljavala i do 1200 ljudi prošle godine spominjala se u medijima kada je Trgovački sud u Bjelovaru obustavio postupak za otvaranje stečaja na prijedlog Fine nakon dostavljene potvrde da tvrtka više nije nesposobna za plaćanje i da nema nepodmirenih obveza. Prethodno je i 2017. bio pokrenut prijedlog za stečaj zbog neplaćenih 1,3 milijuna kuna obveza.